U razmeni vatre na liniji razdvajanja poginulo 18 vojnika
BAKU - U najoštrijem sukobu za poslednjih nekoliko godina u južnokavkaskom regionu Nagorno-Karabah, oko kog se spore Azerbejdžan i Jermenija.
Azerbejdžansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je 13 azerbejdžanskih vojnika poginulo tokom vikenda, dok su oružane snage Nagorno-Karabaha potvrdile da je život izgubilo pet njihovih vojnika, navodi agencija. Prekid vatre dogovoren je pre 20 godina, posle konflikta koji je trajao šest godina i u kom je na obe strane poginulo 30.000 ljudi, a milion je bilo prinuđeno da napusti svoje kuće.
Rusija, SAD i Evropska unija izrazili su zabrinutost zbog izbijanja nasilja i pozvali su obe strane da poštuju režim prekida vatre, dok u Azerbejdžanu i Jermeniji optužuju jedni druge za narušavanje primirja.
Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana saopštilo je juče da "sva odgovornost za nastalu opasnu situaciju pada na zvanični Jerevan, koji je naredio takve provokativne korake", dok je u subotu šef jermenske diplomatije Edvard Nalbandijan rekao da Baku ignoriše pozive da se uzdrži od provokativnih akcija i zaoštravanja situacije.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je za da Grupa Minsk OEBS (kojom kopredsedavaju Rusija, SAD i Francuska) preduzima značajne napore kako bi strane u konfliktu usvojile dokument sa političkim principima za rešavanje.
Prema njegovim rečima, neophodno je uporno nastaviti sa pružanjem pomoći Jermenima i Azerbejdžancima da pronađu "formulacije koje će biti pogodne i za jedne i za druge". Portparolka Stejt departmenta Džen Psaki rekla je da "nema vojnog rešenja ovog konflikta".
"Odmazda i dalje nasilje mogu samo da otežaju dostizanje mirnog rešenja", rekla je ona.
U nedelju je EU u saopštenju izrazila zabrinutost zbog oružanih incidenata i pozvala strane na poštovanje prekida vatre i nastave sa naporima za mirno rešenje.
Jermenska agencija Armenpres prenela je izjavu ministra odbrane Sejrana Oganjana posle susreta sa šefovima poslaničkih grupa u skupštini da u ovom trenutku nema osnova za obnovu rata širih razmera i da vojno-političko rukovodstvo "čini sve za ublažavanje napetosti".
U Nagorno-Karabahu je 10. decembra 1991. godine održan referendum na kom se 99,89 odsto građana izjasnilo za potpunu nezavisnost od Azerbejdžana. Oružani sukob trajao je do 12. maja 1994. godine, kada je stupio na snagu sporazum o primirju i označen početak mirovnih pregovora pod okriljem Grupe Minsk.
U konfliktu je Azerbejdžan izgubio kontrolu nad Nagorno-Karabahom i - potpuno ili delimično, sedam rejona koji se naslanjaju na njega. Azerbejdžan insistira na očuvanju teritorijalne celovitosti, a Jermenija štiti interese nepriznate republike, jer RNK nije strana u pregovorima.
Jermenski premijer Ovik Abramjan najavio je juče da će se predsednici dve zemlje, Serž Sargsjan i Ilham Alijev sresti 8. i 9. avgusta u ruskom crnomorskom letovalištu Sočiju, kako bi razmotrili situaciju.
Lavrov je rekao da se za kraj ove sedmice u Sočiju planiraju odvojeni susreti ruskog predsednika Vladimira Putina sa predsednicima Azerbejdžana i Jermenije i "kada se svi oni nađu na istom mestu u isto vreme, verovatno neće moći da prođe bez razgovora o Nagorno-Karabahu".
"Naravno, razgovaraćemo sa našim partnerima iz Azerbejdžana i Jermenije o tome kako je moguće da mi, Grupa Minsk, kopredsedavajući, pre svega, pomognu jačanju poverenja i smanjenju rizika konfrontacije", rekao je šef ruske diplomatije.