"Ko hoće da bere neka dođe slobodno. Neka beru, neka nose" - Kupinari nezadovoljni, ne isplati se unajmiti berače
Rod propada
Proizvođači kupine u ražanjskom kraju zadovoljni su ovogodišnjim rodom i kvalitetom tog voća.
Pročitajte i:
Ipak, više od 90 odsto zasada kupina ostalo je neobrano, jer se, zbog niske otkupne cene proizvođačima ne isplati da, pored dosadašnjeg ulaganja u proizvodnju, plate još i berače. Tako je veliki broj domaćinstava u ovom voćarskom kraju ove godine na gubitku.
Iako su čitave godine radili i ulagali u zasade kupina, sada jedino mogu da gledaju kako ovogodišnji rod propada, ili da upute poziv poput Mališe Nešića iz sela Podgorac: "Ko hoće da bere neka dođe slobodno, niko ne brani. Neka beru, neka nose."
- Pod jedan, niko ne otkupljuje kupine, a pod dva - ako i otkupljuju drugu klasu plaćaju od 15 do 17 dinara po kilogramu - ističe Branislav Rajković iz tog sela.
Hladnjačari ne otkupljuju čačansku bestrnu kupinu, a ona čini 90 odsto svih zasada. Ostalo je sorta loh nes, koja ima nešto višu cenu.
- Cena nije neka, ali nemam gde, moram da predam. Četrdeset dinara po kilogramu ako nije buđava, skapala, da nije previše mekana - objašnjava Slobodan Janković. Ovo je treća godina zaredom kako je otkupna cena kupina izuzetno niska.
- Tako da je sama proizvodnja kupina ugrožena, iako je podignuto tridesetak procenata novih zasada, ove godine je kraj porizvodnje kupine u ražanjskom kraju, jer će više od 50 odsto zasada biti iskrčeno - naveo je Zoran Stojanović iz Udruženja voćara Ražanj.
I pored problema proizvođača, tradicionalni Dani kupine u Ražnju su održani, sa stručnim predavanjima, izložbom mehanizacije i gotovih proizvoda. Dejan Stambolić jedini se u ražanjskom kraju bavi preradom kupina. Godišnje sa sopstvenih plantaža prerađuje oko šest tona ovog voća u traženo kupinovo vino, sok i slatko.
- Može da se živi bolje nego da dajem voće kao sirovinu. Uložim 300 do 400 evra za održavanje kupina godišnje, a zaradim oko milion dinara -ističe Dejan.
Sa proizvodnjom koja čini 70 odsto evropske, odnosno 17 odsto ukupne svetske proizvodnje kupina, Srbija je četvrta zemlja u svetu po proizvodnji ovog voća.