ZBOG KORONE ŠEST MILIONA LJUDI U EVROPI OSTALO BEZ POSLA: Poražavajući podaci uticaja pandemije
U Evropi šest milona ljudi ostalo bez posla, najviše pogođeni mladi
Kriza korona virusa imala je uticaj bez presedana na ekonomiju Evropske unije, kao i na tržište rada i društvo u celini, pokazuje studija Evropske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uslova (Eurofound- Jurofaund).
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2020/09/08/profimedia-0555095001.jpg?itok=Iv7jCXBQ)
KROZ SRBIJU SVE BRŽE I BRŽE: Poznato kad počinje izgradnja poslednje i najzahtevnije deonice puta ka Crnoj Gori
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2018/06/14/profimedia-0371232853.jpg?itok=yXrNsBkK)
TRŽIŠTA U PANICI, DA LI JE OVO POČETAK PADA BITKOINA? Za vikend rekordni rast, danas već "skliznuo"
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2021/03/15/profimedia-0516010235.jpg?itok=_n51_jgA)
OSNOVCI NA ONLAJN NASTAVI, PRVI PUT IMAJU ČASOVE 45 MINUTA: Stiglo i detaljno upustvo o radu za učenike i nastavnike
Prema rezultatima istraživanja ove agencije, sa sedištem u Dablinu,"do proleća 2020. godine u EU je bilo zaposleno 5,7 miliona ljudi manje nego krajem 2019.", pri čemu se stopa nezaposlenosti u 27-članom bloku povećala sa 6,6 na 6,7 procenata u istom periodu.
Tokom 12 meseci do početka proleću 2020. godine, zaposlenost u EU opala je za 2,4 procenta, broj nedeljnih sati onih koji su i dalje radili bio je manji za skoro jedan sat, a udeo zaposlenih sa ugovorom o radu koji nisu radili se više nego udvostručio, na 17 procenata, prenosi Raša tudej.
- Do jula 2020. godine, gotovo 50 posto radnika EU prešlo je na potpuni ili delimični rad na daljinu, otvarajući nove ''rukavce'' na tržištu rada, pri čemu su visokoobrazovani i oni u urbanim sredinama bili u boljoj poziciji da rade od kuće - navodi se u studiji.
Mladi su pretrpeli najoštriji pad zaposlenosti, dok su radnici u dobi od 25 do 54 godine i stariji radnici muškog pola uglavnom imali skraćeno radno vreme.
Takođe su registrovane značajne razlike u pogledu uslova rada među državama članicama EU, a najteže pogođene pandemijom su bile Francuska, Poljska, Italija i Grčka, dodaje se u izveštaju.
- Tokom globalne finansijske krize 2008–2010. najveće gubitke su pretpeli zaposleni sa srednjim primanjima, dok je kriza kovid-19 do drugog kvartala 2020. u najvećoj meri pogodila najniže plaćene radnike - konstatuje Jurofaund.
Ova fondacija predviđa da će stopa nezaposlenosti u EU porasti na 8,6 procenata 2021. godine i da će se zadržati na osam procenata 2022.
- Uprkos širem uticaju pandemije na uslove života i rada u raznim sektorima privrede, ove stope su ipak ispod maksimalnih nivoa zabeleženih tokom globalne finansijske i ekonomske krize 2008–2010. - zaključuje se u studiji.