Srpski izvoz ide uzlaznom putanjom
BEOGRAD - Srbija je u prvih pet meseci 2014. izvezla robu u vrednosti od 4,6 milijardi evra, što je za 14 odsto više nego u istom periodu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Uvoz je povećan za 1,6 odsto na 6,2 milijarde evra, tako da je spoljnotrgovinski deficit Srbije od januara do maja iznosio od 1,6 milijardi evra, što je za 21,9 odsto manje nego u istom periodu 2013. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih pet meseci 2014. iznosila je 73,5 odsto i veća je za osam procentih poena nego istom periodu 2013. godine kada je iznosila 65,5 odsto odsto.
Izraženo u dolarima, izvoz Srbije u periodu januar-maj bio je 6,26 milijardi, što je porast od 19,3 odsto, uvoz je iznosio 8,52 milijarde uz rast od 6,3 odsto, tako da je deficit iznosio 2,26 milijardi dolara, što je za 18,3 odsto manje nego u istom periodu lane.
Uvoz je povećan za 1,6 odsto na 6,2 milijarde evra, tako da je spoljnotrgovinski deficit Srbije od januara do maja iznosio od 1,6 milijardi evra, što je za 21,9 odsto manje nego u istom periodu 2013. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih pet meseci 2014. iznosila je 73,5 odsto i veća je za osam procentih poena nego istom periodu 2013. godine kada je iznosila 65,5 odsto odsto.
Izraženo u dolarima, izvoz Srbije u periodu januar-maj bio je 6,26 milijardi, što je porast od 19,3 odsto, uvoz je iznosio 8,52 milijarde uz rast od 6,3 odsto, tako da je deficit iznosio 2,26 milijardi dolara, što je za 18,3 odsto manje nego u istom periodu lane.
Drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, sa kojima Srbija imamo suficit u razmeni od 742 miliona dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), kao i izvoza raznih gotovih proizvoda.
Kada je reč o uvozu, najzastupljeniji su gvožđe i čelik, električna energija, potom kameni ugalj i briketi.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni Srbija je ostvarila sa bivšim jugoslovenskim republikama - Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom, navodi se i dodaje da se od ostalih zemalja ističe i suficit sa Italijom, Rumunijom, Bugarskom i SAD.
Prvih pet odseka sa najvećim učešćem u uvozu su drumska vozila, nafta i naftni derivati, prirodni gas, električne mašine i aparati i medicinski i farmaceutski proizvodi. Njihov uvoz čini 33 odsto ukupnog uvoza.