"BACAJU BAKLJE I KAMENICE" Student izneo šokantne detalje o napadima u Pionirskom parku - Kajtez: "ŽELE GRAĐANSKI RAT"
Mesecima unazad, ne rade ni brojne osnovne i srednje škole, te se sada uveliko polemiše o mogućim načinima za nadoknadu nastave. Naime, škole su predložile nekoliko opcija za nadoknadu nastave, radne subote, skraćeni časovi, ali sa većim brojem časova, sedam i osam, ali i produžetak školske godine.
Ipak, profesori, ali i roditelji smatraju da ovo možda i nije najbolje rešenje, a na tu temu za Kurir televiziju govorio je Borko Petrović, profesor engleskog jezika i književnosti iz Paraćina:
- Mislim da će doći do kombinacije rešenja jer je situacija šarenolika na terenu, neke kolege su normalno radile, neke nisu. Mislim da će školska godina možda biti produžena za jednu nedelju. Što se tiče mlađe dece, zavisi od toga da li se radi jedna smena ili je u pitanju dvosmenski sistem.
On je objasnio i da će kod starijih đaka osnovnih škola doći do dodavanja predčasa, pa čak i osmog časa, za šta kaže da naravno nije idealno.
- U srednjim školama je stiuacija složenija jer zbog dvosmenskog rada nema prostora za predčase i osme časove, a oni već i imaju dosta predmeta. Tu će se najverovatnije uvesti oko 5 radnih subota kako bi se nadoknadilo ono što je izgubljeno u februaru.
Petrović kaže da će one škole koje su i dalje u blokadi već i sada u martu će se nositi sa još većim problemima kada je nadoknada u pitanju:
- Ovo će se sve formalno završiti, zaključiće se ocene ali ostaće žal za ovom školskom godinom. Nismo morali, sami smo sebi stvorili prepreke a objektivno okolnosti nisu bile toliko van naše moći kao što bi to bilo u ratnim situacijama ili pandemiji. Nadoknade neće biti toliko kvalitetne koliko bi bila normalna nastava, ali moramo da nastavljamo dalje, dolaze nove generacije.
Na ovu temu govorili su i Luka Lalošević, student, profesor Ilija Kajtez, sociolog i stručnjak za odbranu, kao i Miloš Terzić, član predsedništva SNS-a.
Student Lalošević kaže da veruje da su studenti koji žele da uče svojim potezom i dolaskom u Pionirski park pokrenuli studente:
- Pre toga, grupa studenata koja želi nastavak obrazovanja je bila u tišini. Gledali smo šta se dešava i puštali kolege u blokadi da rade ono što misle da je dobro, a od početka se nismo slagali. Zato smo i došli u Pionirski park jer želimo nastavak akademske godine i da se stanje što pre normalizuje.
On kaže da se studenti plaše da izađu i kažu da žele da idu na fakultete, jer se u tom slučaju sretnu sa velikim brojem pretnji, kako preko društvenih mreža, tako i preko pojedinih medija.
- Sve je manje studenata koji se plaše jer oni dolaze u Pionirski park, pokazuju šta žele i iskazuju svoje mišljenje. Takođe, veliki broj građana dolazi u Pionirski park, pružaju nam podršku, donose nam hranu i vodu. Provokatora je uvek bilo i uvek će ih biti - kaže Lalošević.
On je ispričao i da je pre par dana došlo do napada na grupu studenta koji žele da uče, među kojima se našao i on sam, kada je u šator u Pionirskom parku ušao čovek od pedesetak godina, inače odbornik "Kreni - promeni":
- Počeo je da nas provocira i vređa, snima telefonom. Čovek je udario mog kolegu laktom u brdu pa nas prskao biber sprejom. Policijski službenici su ga priveli i legitimisali, a mi smo otišli u Urgentni centar na pregled. Posle par sati je i jedan student od oko 19 godina ušao u park u nameri da ukrade zastave Srbije.
On kaže i da je ovaj mladić napao redare, a da je policija prilikom pretresa saznala da je momak kod sebe imao i nož, pa je dodao:
- Incidentna je bilo ali mi pozivamo na razgovor i dijalog, već petnest dana od kada smo u Pionirskom parku pozivamo studente koji ne misle kao mi da dođu i razgovaraju sa nama, iznesu svoju stranu, mi iznesemo našu, pa onda probamo da dođemo do rešenja. Neki od njih dolaze, ali ima i onih koji nisu toliko pristojni pa dolaze i bacaju baklje i kamenice.
Kajtez kaže da se početak raspleta čitave situacije desio u subotu, a onda je rekao:
- Ja za ova četiri meseca nisam uspeo da shvatim šta je cillj studenata u blokadi. Nisu politički zahtevi, ne podržavaju opoziciju, možda su u pitanju neke utopistične želje da vlada mir i ljubav među ljudima i institucije rade svoj posao. Sve je to lepo, ali ne može tako brzo da se realizuje.
On kaže da opozicija želi da iskoristi talas nezadovoljstva studenata, ali ni oni ne žele na izbore, pa je rekao da je ova situacija veoma opasna, komplikovana i kompleksna:
- Ako imate studente koji nemaju političke zahteve a opozicija ne želi na izbore, oni onda žele da sruše sistem, institucije i sruše sve ono što je red, poredak i zakon, pa uvedu anarhistički model upravljanja ovom zemljom po modelu nekih plemena gde bi odlučivali plenumi i zborovi.
Kajtez kaže da oni ne žele da sruše vlast, jer se ona menja i ima rok trajanja, ali da postoji opasnost da sruše državu Srbiju, koja je kuća svih nas, pa bi to dovelo do toga da je narod u velikom problemu.
- Profesori tu vode jednu veoma nečasnu ulogu jer su dozvolili da studenti i đaci upravljaju njima, što je potpuni apsurd. Jasno je da ne mogu deca da vode državu, zna se ko može da vodi državu. Mi smo narod koji ima koren od 10 vekova, nismo juče došli. Postoje i protesti profesora koji nisu dobili pun iznos plate, a pozivaju se na zakon. Ako ne radiš, ne dobijaš platu, ako radiš, dobijaš platu. To su vrednosti zapada kojima oni teže.
Terzić kaže da se deo opozicije i opozicionih medija nada da će pasti krv i krvoproliće:
- Nadaju se građanskom ratu. To im je cilj. Cilj je bio i sprovesti državni udar. Rektor je odbio razgovor sa predsednikom države, šta god on mislio o Vučiću, mogao je u tom dijalogu da mu kaže koje zahteve imaju.
Srbija Danas/Kurir