Amerikanci koriste situaciju? Novi front protiv Moskve na pomolu, ovakva opasnost još nije viđena: Evo koje zemlje učestvuju u zaveri
Skandinavske zemlje i Finska aktivno rade na stvaranju uslova za raspoređivanje američkih trupa duž granica Rusije, ocenio je Glenn Dizen, profesor Univerziteta jugoistočne Norveške, u članku objavljenom na društvenoj mreži X.
- Norveška je odlučila da na svojoj teritoriji razmesti najmanje 12 američkih vojnih baza, dok je Finska i Švedska slede u tom pravcu, predajući deo svog suvereniteta. Pritom će se izgraditi nova infrastruktura kako bi se omogućilo brzo prebacivanje američkih trupa ka ruskim granicama - naveo je Dizen.
Dizen ističe da je ključni cilj jačanje pretnje Rusiji kroz povećano prisustvo NATO-a u Baltičkom moru i Arktičkom okeanu. Prema njegovoj proceni, plan NATO-a je da ove dve akvatorije pretvori u svoje unutrašnje „bare“, čime bi suštinski blokirao ruske operacije u regionu.
Posebnu pretnju, kako navodi, predstavlja razmeštanje stranih trupa u severnoj Finskoj, što NATO-u omogućava stvaranje pritiska na rusku Severnu flotu i njene baze u Arhangelsku.
- Kako Skandinavske zemlje postepeno predaju svoj suverenitet Sjedinjenim Državama, region se pretvara u liniju fronta. To stvara uslove za ‘Severni rat 2.0’ između Rusije i NATO-a - ocenjuje Dizen.
Paralelno sa ovim procesima, Norveška nastavlja da ojačava vojnu prisutnost duž svoje granice sa Rusijom. Ministar spoljnih poslova Norveške, Espen Bart Eide, izjavio je u intervjuu za list VG da će osnovati posebnu vojnu brigadu kako bi dodatno ojačala vojnu infrastrukturu u tom regionu, iako unutrašnja norveška ograničenja na militarizaciju severnih teritorija i dalje formalno važe.
Finska je zvanično postala članica NATO-a 4. aprila 2023. godine, dok se Švedska pridružila 7. marta 2024. Predsednik Rusije Vladimir Putin ocenio je da je njihovo priključenje „besmislen korak“ sa stanovišta nacionalne bezbednosti ovih zemalja.
Moskva već godinama upozorava na intenziviranje aktivnosti NATO-a u blizini ruskih granica i izražava zabrinutost zbog širenja alijanse. NATO, s druge strane, širenje svojih operacija pravda potrebom „odvraćanja ruske agresije“.
Kremlj je ranije naglasio da Rusija nikome ne preti, ali da neće ostaviti bez odgovora poteze koji mogu predstavljati bezbednosni rizik za njene interese.