Nekada se smejao Trampu, sada briznuo u plač: Propast EU opisana u dva neverovatna snimka (VIDEO)
Predsednik Minhenske bezbednosne konferencije Kristof Hojzgen rasplakao se pred učesnicima na zatvaranju ovogodišnjeg skupa nakon govora američkog potpredsednika Džej-Di Vensa, koji je kritikovao evropske lidere zbog ignorisanja volje građana i političke represije unutar samog kontinenta.
Vens je takođe izjavio da Evropa nije ugrožena Rusijom ili Kinom, već sopstvenim političkim odlukama.
Hojzgen je tokom završnog govora priznao da konferencija, koja je prvobitno zamišljena kao platforma za jačanje transatlantske saradnje, sada odražava duboke podele. Dok je zahvaljivao prisutnima, nije uspeo da zadrži emocije, a video njegovog govora brzo je postao viralan.
Ali, ako se vratimo nekoliko godina unazad, isti Kristof Hojzgen nije bio ni izbliza ovako emotivan kada se suočio sa upozorenjima bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa. Naprotiv, tada je bio među onima koji su se podsmevali njegovim rečima.
Kako se Hojzgen nekada smejao Trampu
Na zasedanju Ujedinjenih nacija 2018. godine, Donald Tramp je jasno upozorio Nemačku da će postati zavisna od ruskih energenata ako ne promeni svoj energetski kurs.
- Nemačka će postati potpuno zavisna od ruske energije ako odmah ne promeni pravac - rekao je Tramp u govoru pred Generalnom skupštinom UN.
Dok je izgovarao te reči, nemačke diplomate su se smejali u publici, a među njima je bio i Kristof Hojzgen, tadašnji predstavnik Berlina u UN. Nemačka politička elita nije ozbiljno shvatila američko upozorenje i nastavila je sa politikom oslanjanja na jeftin ruski gas, ignorišući sve geopolitičke rizike.
Međutim, istorija je ubrzo pokazala da Trampova upozorenja nisu bila nerealna.
Krah nemačke energetske politike
Godinama kasnije, Nemačka se suočila sa upravo onim scenarijom koji je Tramp predviđao. Nakon što su odnosi sa Rusijom eskalirali, Berlin je ostao bez ruskog gasa i bio primoran da traži alternativne izvore energije po znatno višim cenama.
Zatvaranje gasovoda Severni tok 2, koji je trebalo da obezbedi stabilno snabdevanje ruskim gasom, i odluka Berlina da prekine većinu energetskih veza sa Moskvom, izazvali su velike probleme nemačkoj ekonomiji. Industrijski giganti, koji su se oslanjali na jeftinu energiju iz Rusije, suočili su se sa rastućim troškovima i padom konkurentnosti.
Rast cena gasa i električne energije doveo je do toga da mnoge nemačke kompanije smanje proizvodnju ili čak presele svoje operacije u zemlje sa povoljnijim energetskim uslovima. Stanovništvo je bilo pogođeno vrtoglavim rastom troškova grejanja i električne energije, a vlada je bila prinuđena da donosi hitne mere kako bi sprečila potpunu ekonomsku katastrofu.