PEĆINSKI LJUDI SU POD DEJSTVOM DROGA OSLIKAVALI ZIDOVE? Naučnici izneli neverovatne tvrdnje (FOTO)
Nova istraživanja crteža nastalih pre pet milenijuma dovela su stručnjake do novih zaključaka
Crteže koji su pronađeni u pećinama manje-više širom sveta povezuju iste karakteristike i isti uzroci, ali nova istraživanja crteža nastalih pre pet milenijuma dovela su stručnjake do novih zaključaka - da su njihovi autori možda bili pod uticajem droga dok su oslikavali.
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2019/06/19/arktik.jpg?itok=xZ8DGfw9)
ARKTIK SE PRIBLIŽAVA KATASTROFI! Naučnici objavili neslavan rekord: Temperatura vrtoglavo raste (VIDEO)
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2020/11/25/shutterstock_570148702.jpg?itok=Fryo-bBV)
DA LI ZNATE GDE SE NALAZI NAJVEĆI LAVIRINT NA SVETU? Umetničko delo satkano od čudesne biljke (FOTO)
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2020/11/25/untitled_1.jpg?itok=jWfrofEF)
TAST PRAVIO NEUMESNE KOMETARE VIDEVŠI SNAJU KAKO DOJI: Nesrećna žena se rasplakala
Baveći se pećinom Pinvil u južnoj Kaliforniji, koja je ime i dobila po crtežu na njenom "plafonu", Sajns piše kako su neki crteži jedinstveni.
Pomenuti crtež je u obliku vrtače i podseća na cvet datura koji u svom sastavu sadrži alkaloide koji čine psihoaktivni spoj, a čije su sažvakane ostatke stručnjaci pronašli u udubljenjima u zidovima ove pećine.
Ostaci su pronađeni još pre 13 godina, a iako iz njih nije bilo moguće izvući tragove DNK naučnici su uspeli da dođu do zaključka da se radi o cvetu datura.
Na osnovu ovog otkrića i zaključka postavili su hipotezu da su crteži nastali upravo pod uticajem halucinogena koji su tadašnji ljudi, žitelji pećine, izvlačili žvakanjem cveta. Ipak, tvrde oni, crteži nisu nastali kao rezultat psihoaktivnog uticaja, već zato što je ta biljka za njih bila važna.
- Crtež prikazuje biljku koja deluje halucinogeno, ali ne i viziju koju njena upotreba proizvodi” - objašnjava arheolog Dejvid Robinson.
- Na ovaj način oni su poštovali biljku govoreći: "Ova biljka je kul" - dodaje on.