Šta je to "Montevideo mehanizam", strategija koju podržavaju Maduro, Rusija, Meksiko i brojne druge države?
Dana 6. februara Montevideo mehanizam je aktiviran u Urugvaju, s namerom unapređivanja dijaloga između političkih sektora u Venecueli.
Sastanak u gradu Montevideu u državi Urugvaj je sazvan od strane vlada Meksika i Urugvaja i okupio je zemlje koje veruju u dijalog i brane dijalog kao jedini mogući način rešavanja političkih razlika između venecuelanske vlade i opozicije.
Krajem januara, vlade Urugvaja i Meksika su se dogovorile da održe međunarodnu konferenciju u Montevideu s ciljem postavljanja temelja za zasnivanje novog mehanizma za dijalog koji bi dozvolio snagama Venecuele da postignu dogovor koji bi povratio mir i ekonomsku stabilnost države.
Inicijativa se pokrenula kao odgovor na događaje koji su se odigrali 23. januara 2019. godine, kada je venecuelanska opozicija predvođena vladom SAD odlučila da započne strategiju državnog udara protiv ustavnog predsednika Bolivarske Republike Venecuele Nikolasa Madura Morosa, od strane samoproglašenog zamenika Huana Gvaida, kao privremenog predsednika Republike, bez ikakvih pravnih osnova.
Rusija je podnela Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija svoj nacrt rezolucije o Venecueli, saopštilo je rusko stalno predstavništvo pri UN, a u njemu se iznosi predlog da se podrži suverenitet Venecuele i reši politička kriza u okvirima "Montevideo mehanizma".
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2018/04/18/profimedia-0368839821.jpg?itok=rt6e78qV)
Brz i ključan potez Rusije: Savetu bezbednosti UN podneta rezolucija koja nudi KONKRETNO rešenje
Četiri faze Montevideo Mehanizma
Montevideo mehanizam je aktiviran posredovanjem Meksika, Urugvaja i 14 zemalja koje čine Karipsku zajednicu (Caricom), kojima se Bolivija naknadno pridružila, sačinjava instrument koji usvaja dijalog među venecuelanskim političkim sektorima i poštuje principe suvereniteta uspostavljene Ustavom Bolivarske Republike Venecuele.
Ovaj mehanizam se sastoji iz četiri faze rešavanja sporova.
Prva faza: Hitan dijalog i stvaranje neophodnih uslova za postizanje novog pristupa između strana uključenih u konflikt.
Druga faza: Pregovaranje, predstavljanje rezultata dijaloga i stvaranje prostora fleksibilizacije pozicija koji bi dopustio pronalaženje zajedničkih tačaka između strana u konfliktu.
Treća faza: Prihvatanje obavezujućeg sporazuma.
Četvrta faza: Implementacija i realizacija sporazuma uz podršku međunarodnog nadzora.
Predsednik Bolivarske Republike Venecuele Nikolas Maduro je izjavio da je sa svoje strane spreman da uzme učešće u otvorenoj agendi razumevanja mira i izrazio da on prihvata predlog četiri faze dijaloga u Venecueli, iznesenog u Montevideo mehanizmu. Takođe, tokom konferencije za štampu, on je izrazio svoju podršku Montevideo mehanizmu i odobrio njegove četiri faze, koristeći ovu situaciju kao priliku da uputi apel opoziciji Venecuele.
- Ponavljam svoj poziv opoziciji Venecuele da dela u skladu s razumom. Put ludila kojim su krenuli je pogrešan, osuđen je na propast i samo šteti Venecueli, napravite korak napred za mir otadžbine - rekao je on.
Međunarodna kontakt grupa promovisana od strane EU
Zbog prisustva predstavnika različitih zemalja koji promovišu Montevideo mehanizam, Kontakt grupa najavila je krajem januara visoku predstavnicu EU Federiku Mogerini na sastanku u Montevideu 7. februara.
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2019/01/23/vnc.jpg?itok=pssBdBtl)
POVUKLI NOVI POTEZ: Amerika predala REZOLUCIJU O VENECUELI pred Savet bezbednosti
Kontakt grupu čini osam zemalja članica EU, i to: Francuska, Nemačka, Italija, Holandija, Portugalija, Španija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Ova grupa je završila sastanak sa intervencionističkom izjavom, koja se suprotstavlja onim što je Montevideo mehanizam predstavio, u kojoj se navode tačke Deklaracije o održavanju novih predsedničkih izbora u Bolivarskoj Republici Venecueli, iako Ustavom nije podržano održavanje takvih izboru u toku ove godine. Deklaracija takođe prepoznaje odbijanje ulaska navodne humanitarne pomoći kao izgovor za opravdavanje intervencije u zemlji.
S obzirom na ovakav scenario, vlade Meksika, Bolivije i zemlje članice Karipske zajednice, odbile su da potpišu gorenavedenu deklaraciju, ističući svoju poziciju nemešanja u unutrašnje poslove. Takođe, pomenute države ističu da svoju poziciju određuju u korist dijalogu između strana u konfliktu putem Montevideo mehanizma.