Znate li kako je nastao NAŠ pozdrav ZDRAVO? Znači mnog više nego što mislite, ovo je priča o SRPSKOM INATU I PRKOSU koja se odigrala u Somboru
Nikada nismo prihvatali da budemo ponizni tuđinu
Kada sretnete nekog poznatog na ulici šta mu obično kažete? Ako je vaš odgovor "Zdravo", jeste li se ikada zapitali odakle potiče i kako je nastao? E, pa mi jesmo. Primetili smo da se javlja u mngim južnoslovenskim jezicima i zato smo odlučili da istražimo umesto vas.
Iza priče koja sledi mnogo je više od pozravljanja - to je priča o prkosu Srba i borbi protiv tuđina. Evo šta se dogodilo u Somboru pre više od 150 godina...
Turčin peva: "Veseli se SRPSKI RODE!" Prizor postao viralan na mrežama, a evo ko stoji iza svega (VIDEO)
BILA JE MUŠKARAC!? Za ovu POZNATU PEVAČICU tvrde da je MENJALA POL, mnogi su bili zaljubljeni u nju
Šezdesetih godina 19. veka u Somboru, tada pretežno srpskom i bunjevačkom gradu snažan uticaj na mlade i obrazovane Srbe imala je organizacija "Ujedinjena omladina srpska" (jedan od najviđenijih članova bio je i mladi Laza Kostić). Iz njenh redova pokrenuto je omladinsko udruženje "Gružani", nazvano po okrugu Gruža u Srbiji, čiji su stanovnici, kako beleži Nika Maksimović, Somborcima bili "uzor srpskog rodoljublja, pregalaštva i junaštva".
U somborskim "Gružanima" najviđeniji omladinci bili su potomci uglednih i imućnih ovdašnjih starih srpskih porodica Bikar, Vukićević, Konjović, Popović, Vujić, Lalošević, Maksimović, Leović, Jerasović, Grgurov itd.
Mladi somborski "Gružani" bili su izuzetno aktivni u svojim zalaganjima za slobodu, narodna i ustavna prava, prosvetu, napredak i boljitak ovdašnjih Srba. Širili su rodoljublje i svoje ideje u crkvama, na školskim katedrama, pozornicama, tribinama i prelima, a osnivali su i svoje listove i neke od najznačajnijih ustanova srpskog naroda (pevačku, šahovsku, pozorišnu).
Mnogi od njih, koji su završili visoke škole u Pešti, Beču ili Požunu (Bratislavi), postali su gradski upravitelji, te su, kako piše Nika Maksimović, "vladali neograničeno, sretno i slavno, u čistom srpskom duhu u Somboru, u okolini, u Bačkoj…" On takođe navodi da su vodili otvorenu politiku "svetu na vidiku", prezirali su diplomatisanje, a mrska im je bila svaka politička taktika, već su jurišali – "pa šta Bog da i sreća junačka!".
"Gružani" su javno govorili samo srpski jezik, mada su, završivši visoke škole, savršeno znali nemački i latinski, a znatan deo njih i mađarski, te su, malo pomalo, potpuno iz društvenog života u Somboru istisnuli nemački jezik. Maksimović prenosi interesantnu anegdotu o tome da ako bi neka srpska frajlica želela da isprati modu tadašnjeg vremena počela da "nemča" (govori nemački), tada bi joj "Gružanin" prišao i obavezno je pitao: "A zašto nemčate? Pa ionako se zna da Vi, gospođice, ne znate nemački". Nakon ovoga moderna dama bi postajala najgružanskija srpska sestrica.
U vreme delovanja somborskih "Gružana" ljudi su se pozdravljali sa rečima: "Sluga", "Sluga pokoran", "Ljubim ruke", "Pomoz’ bog", "Faljen Isus" ili "Servus" (mađarski pozdrav koji je ušao u srpski i bunjevački govor).
Međutim, "Gružani" su ove pozdrave smatrali nedostojnim slobodnog čoveka i počeli su međusobno da se glasno i gromko pozdravljaju pozdravom "ZDRAVO!".
Istina, taj pozdrav nije bio izmišljen u Somboru, ali je (moguće po ruskom uzoru) u svakodnevni govor uveden upravo ovde zahvaljujući mladim "Gružanima". Nika Maksimović u svojim sećanjima piše kako niko nije umeo to "ZDRAVO!" tako gromovito izreći kao Joca Jeras (Jerasović), kada bi sa praga svog dućana na ćošku Solarskog sokaka (Čitaoničke) i Glavne ulice, ovim pozdravom pozdravljao nekog "Gružanina" ili "Gružanku", "te se sve orilo odonud ispreka od varoške kuće".
Kako je Sombor tada bio jedini grad u čijoj su se Srpskoj učiteljskoj školi školovali budući srpski učitelji, oni su ovaj pozdrav raširili po svim krajevima u kojima su kasnije bili u službi kako po Vojvodini, tako i po Srbiji, Bosni i Hercegovini, Lici, Slavoniji, Dalmaciji… Nešto kasnije "ZDRAVO!" je kao svoj zvaničan pozdrav prihvatio i raširen Sokolski pokret.
