Sklerodermija: Retka autoimuna bolest koja dolazi bez najave
Ne postoji lek, ali se simptomi mogu ublažiti.
Sklerodermija je jedna od retkih bolesti koja svojom dijagnozom i simptomima neminovno narušava kvalitet života. Retka autominuna bolest, nepoznatog uzroka koja se bez najave i „razloga“ stvara zbog upalnih procesa, nagomilanjem kolagena u koži i na unutarnjim organima.
DERMATOGRAFIZAM: Redak POREMEĆAJ KOŽE koji se javlja u bilo kom životnom dobu: Evo KO JE UGROŽEN
Kolagenoza se dešava na fascijama - vezivnom tkivnom omotaču svih struktura u telu. Postoje fascije ispod kože, oko mišića i zglobova, krvnih žila i živaca, mozga i svih unutarnjih organa.
Kako nastaje sklerodermija
Sklerodermija može nastati na površnom delu kao što su koža, periferne cirkulacije i takva, blaža klinička slika se naziva lokalizovana sklerodermija.
Kod sistemske sklerodermije celo telo može biti zahvaćeno, manifestacije se osim na koži i zglobovima javlja i na unutarnjim organima najčešće na plućima, ali i na probavnom sistemu nizom simptoma koji deluju i na ostale sisteme: srce i krvotok, bubrege, pa dolazi do bubrežne krize koja se manifestuje iznenadnim povećanjem krvnog pritiska.
Kada je koža u pitanju,najpre će se primetiti otvrdnuće i zatezanje kože. Mrlje na koži mogu biti ravne ili ovalne, a broj, lokacija i veličina mrlja zavisi od tipa sklerodermije (sklerodermija morphea).
Na prstima najraniji znak sklerodermije je preterana reakcija na niske temperature ili emocionalne poremećaje i manifestuje se na vrhovima prstiju nogu i ruku. Ovo stanje može biti praćeno ukočenošću, bolovima i promenom boje prstiju.
Opis neizlečiva bolest zasniva se na tome da ne postoji lek za nju, kojim bi se sprečila nepotrebna upalna reakcijua, ali postoje lekovi koji se prepisuju i koji deluju na niz simptoma kao što su upala zglobova, rane na prstima ruku i nogu, povećani krvni pritisak, krvarenje u probavnom sistemu, otežano disanje, nesanica i depresija.
Sklerodermija gotovo četiri puta češće pogađa žene nego muškarce, a najčešće se javlja između 30. i 50. godine. Međutim, može se pojaviti u bilo kom periodu života.