NATO postavio svoje ciljeve: Crnogorci su u jednom već premašili Hrvate
Podaci sa novih istraživanja
Izdvajanja za odbranu u Hrvatskoj manja su i od onih u najmlađioj članici NATO-a, Crnoj Gori, pokazuje najnovija analiza. Prema tim podacima, Hrvatska je u prošloj godini za obranu izdvojila 1,38 odsto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Pročitajte i:
U apsolutnim brojkama, reč je o oko 700 miliona američkih dolara. S druge strane, Crna Gora je lani, uoči pristupanja NATO-u, za odbrambene svrhe izdvojila 1,58 odsto BDP-a.
Naravno, s obzirom da je daleko manja država i privreda od Hrvatske, crnogorska izdvajanja za obranu u apsolutnim iznosima su bila i manja od naših, oko 100 miliona dolara, međutim njihov je udeo u crnogorskom BDP-u ipak veći nego u hrvatskom slučaju.
Po izdvajanjima za odbranu, i Hrvatska i Crna Gora još uvek su znatno ispod NATO cilja od dva odsto godišnje.
Štaviše, Hrvatska se po udaljenosti od tog cilja nalazi negde u sredini NATO lestvice od 29 članica. Iza Hrvatske su, po udelu izdvajanja za odbranu u BDP-u, Španija, Holandija i Albanija, koja je u NATO ušla kada i Hrvatska, a zatim i Nemačka, Danska, Slovačka, Češka, Mađarska, Kanada, Slovenija, Belgija i Luksemburg, kao i Island, o čijoj obrani brine SAD.
S druge strane, ispred Hrvatske su po visini izdvajanja za obranu, odnosno po njenom udelu u BDP-u, SAD, Grčka, Francuska, Estonija, Turska, Poljska, Velika Britanija, Portugal i Norveška, potom već spomenuta Crna Gora, pa Italija, Bugarska, Rumunija, Litvanija i Letonija. NATO-ov limit od dva odsto izdvajanja za obrambene svrhe lani su, prema toj analizi, ispunjavale samo četiri članice - SAD, Grčka, Francuska i Estonija, dok su Turska i Poljska bile samo neznatno 'ispod crte'.
Analiza pokazuje da će do 2021. godine potrošnja za odbrambene svrhe u svetu najverovatnije rasti.