Nemci upozoravaju građane koji letuju u Hrvatskoj! "Pojavio se Meeresrotz"
Ova pojava se danima širi Jadranskom obalom.
Vreme je godišnjih odmora, školski praznici u Nemačkoj samo što nisu počeli, a nemački mediji već upozoravaju svoje građane na odmor u Hrvatskoj. Ovaj put tema nisu cene već tzv. “cvetanje mora”.
ProSieben tako javlja kako se hrvatskom obalom Jadrana širi “smeđa sluz” koja kupače može da spreči u kupanju u inače tirkiznoj vodi.
– Zapravo je reč o cvetanju mora, ali se na društvenim mrežama zbog svoje sluzave konzistencije često opisuje i kao Meeresrotz, javlja ProSieben
– Sve više plaža u Hrvatskoj okupirano je nepoželjnom morskom travom. Neki turisti javljaju kako je potraga za područjem bez algi bila neuspešna. Tepih od algi je neugodan na koži. Ne pomaže ni činjenica da je to u osnovi normalna prirodna pojava, piše RTL.
Kako takođe prenosi “ Infovrsar ”, koji i na nemačkom jeziku informiše turiste, cvetanje mora je u većini slučajeva bezopasan i neotrovan, ali može imati neprijatan miris, prenosi Fenix.
Iz Centra za istraživanje mora na Institutu Ruđer Bošković kažu da se radi o grupi jednostaničnih algi koje nisu opasne niti otrovne, ali radi se o organskom materijalu koji se raspada pa nastaje miris. “Crvena plima” po noći može izazvati zanimljiv efekt svetlucanja mora. Dakle, postoje jedan ili dva lepa aspekta neugodnog fenomena na plaži, javlja “Infovrsar”.
Još 2023. godine u medijima su se pojavili izveštaji o povećanom nakupljanju algi uzrokovanom klimatskim promenama. Karibi su takođe pogođeni, tamo su tepisi od algi ponekad čak vidljivi iz svemira.
Cvetanje mora
Reč je o prirodnoj pojavi koja se poslednjih dana pojavila širom Jadrana. Došlo je do naglog razmnožavanja zelenih algi, koje se inače javlja u proleće ili leti.
Prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo RH, cvetanje mora jeprirodna pojava koja se javlja pri određenim vremenskim uslovima kao što su promene temperature mora uz povećan unos hranjivih soli koje služe kao hrana za fitoplankton.
Prvi zapisi o cvetanju mora za Jadran datiraju iz 18. veka, intenzivnije se pojavljuju od 1988. godine, a od 2000. godine pojavljuju se svake godine, podseća Poslovni dnevnik.
Izvor: Srbija Danas/Blic