PLJAČKA! Eurokrem u Idei koštao 600 dinara, a u radnji pored samo 400?! Srbija Danas prva istraživala kako HIPERMARKETI otimaju novac od građana
Koliko puta ste poslednjih meseci stali ispred police u supermarketu, pogledali cenu omiljenog proizvoda i pomislili – ovo više nema smisla? Nekada ste mogli da počastite sebe i svoju decu teglicom Eurokrema bez griže savesti, a danas vam se čini da za tu privilegiju treba podići kredit. Ovo nije posledica puke slučajnosti, inflacije ili nesrećnih okolnosti već dogovaranja cena između vodećih trgovaca, što je direktno pogodilo budžete građana.
Još u oktobru prošle godine, portal Srbija Danas prvi je ukazao na alarmantne činjenice o visokim cenama osnovnih životnih namirnica u velikim trgovinskim lancim. Naše istraživanje tada je razotkrilo sistematsko podizanje marži i dok su mnogi sumnjali u razmere ovog problema, vreme je pokazalo da su naše analize bile tačne. I dok su se predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Vlada Srbije borili da različitim akcijama spuste cene i olakšaju život građanima, neko je istovremeno štitio interese velikih trgovačkih lanaca, omogućavajući im da nastave sa praksama koje opterećuju budžete potrošača.
Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je istragu zbog osnovanih sumnji koje upućuju da su trgovinski lanci - Delhaize, Merkator S, DIS i Univerexport - nameštali cene i povećavali zaradu na uštrb građana Srbije. Na osnovu izveštaja Komisije, Više javno tužilaštvo u Beogradu formiralo je predmet kojim je pokrenut postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv četiri privredna društva - "Delez", "Merkator S", "Univereksport-import" i "DIS", zbog provera da li se u postupcima ovih društava eventualno stiču i elementi krivičnog dela.
Slike sa sastanka predstavnika trgovinskih lanaca, koje su se prošle godine pojavile u javnosti, otkrile su gorku istinu. Dok se vi borite da spojite kraj sa krajem i omogućite vašoj porodici da ima pristojan obrok, predstavnici ovih giganata se u elitnim beogradskim restoranima dogovaraju kako da vas dodatno oderu.
Da bi vam približnije objasnili način na koji vam dogovori između marketa "vade pare iz novčanika" najbolje je da uzmemo neku namirnicu kao primer. Tako, krem TAKOVO Eurocrem 500g u marketu Idea koštao je 599.99 dinara, dok u Suncu, koji nije jedan od marketa koji je u dogovoru određivao cene, koštao je 424.99 dinara. Razlika samo za ovaj proizvod u oktobru 2024. godine bila je 175 dinara, što jasno pokazuje načine na koji pomenuti marketi zarađuju novac. Potrošači su prisiljeni da plaćaju više za isti proizvod, dok su u manjim trgovinama ili u susednim zemljama cene istog proizvoda često znatno niže, što dodatno otežava život običnim ljudima.
Kakvim tehnikama pribegavaju veliki lanci marketa u Srbiji kako bi uvećali svoje profite na štetu građana Srbije, najbolje ćemo vam prikazati na primeru:
Zamislite da neki proizvod, koji realno vredi 100 dinara, svi ovi lanci prodaju po 150 dinara jer su se tako međusobno dogovorili. Umesto da se takmiče u cenama i pružaju građanima fer uslove, dogovaraju se kako da povećaju svoje marže, čime svi zajedno zarađuju dodatnih 50 dinara po komadu. Potrošači su prisiljeni da plaćaju više za isti proizvod, dok su cene u manjim trgovinama ili u susednim zemljama za taj isti proizvod često znatno niže, što dodatno otežava život običnim ljudima.
Ili prosto rečeno, kada vidite da taj isti proizvod u Merkatoru, Rodi, DIS-u, Maksiju ili Idei košta 150 dinara (skuplja cena koju su međusobno dogovorili) postaćete i sami ubeđeni da je to realna cena proizvoda jer su ovi marketi najrasprostranjeniji. Ipak, ako odete do nekog manjeg marketa ili lokalne prodavnice uverićete se da je cena tog proizvoda 100 dinara, odnosno znatno niža od cene po kojoj je ovi lanci marketa prodaju.
Kako bismo vam najpribližnije objasnili ono što se trenutno dešava na tržištu uporedili smo u okviru svog istraživanja cene istih 45 proizvoda u marketima Idea i supermarketa Sunce i otkrili neverovatne razlike. Za ovih 45 proizvoda u oktobru 2024. godine u marketu Idea morali biste da odvojite 13748.55 dinara, a u Suncu 11527.55 dinara. Što znači da biste kupovinom u Suncu uštedeli čak 2221.00 dinara, odnosno kupovina u Idei za ove iste proizvode je skoro 20 posto skuplja (19,27). Ova razlika u ceni direktno pogađa potrošače, a kada se prenese na veće količine i duži vremenski period, dodatni troškovi postaju ozbiljan udarac za budžet mnogih porodica. Dakle, dok predstavnici hipermarketa jedu slabo pečene bifteke po beogradskim restoranima i, kako se sumnja, ugovaraju cene podižući marže, vi narode plaćajte osnovne namirnice i proizvode za svakodnevnu upotrebu, ne po realnim, već po cenama koje su oni odredili, kako bi još malo uvećali svoje profite.
Ova praksa ne samo da predstavlja manipulisanje tržištem, već je i kršenje Zakona o zaštiti konkurencije. Dogovor o cenama između lanaca marketa onemogućava zdravu konkurenciju, što rezultira višim troškovima za obične građane. Umesto da imaju pristup fer cenama koje odražavaju stvarnu vrednost proizvoda, potrošači se suočavaju sa veštački napumpanim cenama, što nije pravedno niti legalno. Ova situacija ne samo da šteti vašem budžetu, već i narušava temelje tržišnog sistema, čineći ga nefunkcionalnim za svakog građanina.
U doba kada su poskupljenja svakodnevna pojava u svetu i kada svaki dinar ima svoju težinu, veliki trgovinski lanci u Srbiji se sve više udaljavaju od poštenih praksi, sabotirajući napore države da se građanima omoguće što pristupačnije cene proizvoda za svakodnevnu upotrebu. Kada osnovne namirnice i proizvodi postaju luksuz, postavlja se ključno pitanje: ko zapravo ubira plodove ove situacije, a ko na kraju snosi teret?
Odgovor na ovo pitanje, čini se, u Srbiji je sve jasniji - trgovinski lanci velikih marketa nesmetano profitiraju, dok su građani prepušteni da plate cenu njihove pohlepe.
Građani pozivaju na bojkot marketa
Građani su odlučili da uzvrate, pa je pokrenuta inicijativa za bojkot velikih trgovinskih lanaca, u kojoj se pozivaju potrošači da u petak, 31. januara 2025. godine, ne kupuju u velikim marketima Maxi i Shop&Go (Delhaize), DIS, Univerexport, Idea i Roda (Mercator) i Lidl.
Na društvenim mrežama se širi poziv na solidarnost, po ugledu na region, gde je slična akcija već dala rezultate – masovan bojkot velikih lanaca marketa je naterao trgovce da reaguju i prilagode cene stvarnim mogućnostima građana.
Napomena: Cene proizvoda koje smo uporedili uzete su iz odabranih prodajnih objekata u trenutku obilaska na teritoriji grada Beograda u oktobru 2024. godine. Moguće su promene u cenama usled vremenskog razdoblja do danas, različitih akcija, sezonskih popusta ili specifičnosti lokacija, što može uticati na odstupanja u podacima prikazanim u ovoj analizi.