ŽENE LUDE ZA OVIM POSLOM: Potražnja je ogromna, naročito u OVOM gradu

Gotovo sve hrvatske dadilje imaju listu čekanja tokom cele godine, a pritisak na njih raste nakon što se deo dece ne uspe upisati u vrtiće.

Tako izuzetak nije ni ova godina, posebno u Zagrebu, uprkos tome što je u gradskim vrtićima 40 odsto manje neupisane dece nego lani.

- Roditelji obično počnu da traže mesto za čuvanje deteta kada ono napuni godinu dana, odnosno kada majka završi porodiljsko odsustvo. Deca dolaze kod dadilja kada su između jedne i dve godine - objašnjava Vesnica Rašić, potpredsednica Upravnog odbora Hrvatskog udruženja dadilja (HUD).

S obzirom da sve dadilje u Zagrebu imaju listu čekanja, iz HUD-a ne očekuju da će izgradnja dodatnih vrtićkih kapaciteta uticati na njihov zanat.

- Čuvanje dece je veoma traženo među decom jaslenog uzrasta, a znamo da mali broj vrtića ima dovoljno kapaciteta da primi jaslenu decu. Pored toga, roditelji radije biraju dadilje zbog manjeg broja dece, njihovih individualnih potreba i potreba dece - rekla je Rašić za Hinu.

Navodi da trenutno na području Hrvatske ima više od 220 aktivnih dadilja, ali ima prostora za otvaranje još.

Prema saznanjima HUD-a, samo četiri okruga u Hrvatskoj nemaju dadilje: Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok su okruzi s najviše dadilja Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska.

- Vidimo da su roditelji prepoznali dadilje kao dobar, pouzdan i kvalitetan vid čuvanja dece, s obzirom da se radi o malom broju dece, do maksimalno 12 dece na dve dadilje. Sve više vaspitača predškolske dece, umesto rada u vrtiću bira da otvori privatno čuvanje dece - kaže Rašić.

Najviše cene u Zagrebu, najniže u Slavoniji

Najviše cene čuvanja su u Zagrebu, a najniže na području Slavonije. U ostalim evropskim zemljama cene su, ističe Rašić, takođe više u većim gradovima, skladno platežnoj moći lokalnog stanovništva.

Svaka dadilja formira svoju ekonomsku cenu skladno cenama na području u kojem se nalazi, te sopstvenim specifičnostima, kao što su cene hrane, kirije, režija, plate i dr.

- Ako govorimo o čuvanju dece u kući roditelja, sat čuvanja kreće se od sedam do deset evra po detetu u Zagrebu. Obično se radi o babysittingu – to je čuvanje dece u trajanju od 20 ili manje sati nedeljno - naglašava Rašić.

Kada se dete čuva svaki dan, po osam i više sati, dogovara se mesečna plata, koja zavisi od ostalih uslova i potreba roditelja.

Mesečna cena za devetsatno čuvanje, nega i briga o detetu kreće se od 500 do 1.000 evra i više.

Cena će biti veća što su potrebe i zahtevi roditelja veći (npr. VSS vaspitačica, višegodišnje iskustvo kao dadilja, preporuke, znanje stranog jezika ili instrumenta, putovanja ili letovanja i zimovanja s porodicom, noćna briga o detetu, i dr.).

Kod čuvanja dece u domu roditelja još uvek je, upozorava Rašić, uveliko prisutan rad na crno, iako Zakon o dadiljama omogućava dadiljama otvaranje radnje. U Hrvatskoj samo tri dadilje s radnjom rade u domu roditelja, i to u Zagrebu.

Izvor: Srbija Danas/Fenix-magazin