Freske ponovo sjaje u manastiru Gračanica
GRAČANICA - Freske, među kojima su umetnički izuzetne "Sretenje Gospodnje" i "Angeo velikog sovjeta", u priprati manastira Uspenje presvete Bogorodice u Gračanici, koji je na listi UNESCO-a, ponovo svetle punim sjajem oslobođene naslaga čađi, kamenca, vlage i drugog vremenskog taloga.
Profesor Miroslav Stanojlović, slikar-konzervator, kazao je da su radovi osmočlanog tima na zaštiti celokupnog živopisa na 120 kvadrata u priprati u završnoj fazi. Stanojlović je kao posebno važne izdvojio freske "Sretenje Gospodnje" i "Angeo velikog sovjeta".
"Po mom sudu freska `Sretenje Gospodnje` je najstarije slikarstvo, starije od ostalog kasnje izobraženog u priprati ovog hrama. Po mojoj oceni ta freska je najbliža onom starijem živopisu u unutrašnjem delu hrama Uspenja presvete Bogorodice", pojasnio je Stanojlović.
Prema njegovim rečima, "Angeo velikog sovjeta" predstavlja redak slikani prikaz Gospoda Isusa Hrista oslikanog kao Anđela sa krilima.
Hrist-Angeo, kako je dodao, drži svitak sa porukama i blagosilja svakog koji ulazi u pripratu. Prema njegovim rečima, to je simbol mudrosti utkane u dobrotu u dobru želju, dobro htenje, dobru nameru. "A to opet implicira one univerzalne karakteristike po kojima je i manastir Gračanica svrstan na listu UNESCO-ve kulturne baštine značajne za celokupan ljudski rod, a ne samo za srpski narod", ocenio je Stanojlović.
Stanojlović je ukazao i na ikonografski sadržaj mitropolita Dionisija, odnosno na izuzetnu fresku koja prikazuje njegovu sahranu. Stanojlović je kazao da su stručnjaci na freskama zatekli i potom otklanjali sve strukturne slabosti koje može da ima freskoslikarstvo. "Nataloženi slojevi na freskama otapani su u trideset epizoda, jer su bili okamenjena struktura", rekao je on i dodao da su problem za konzervatore predstavljali i grafiti po živopisu, urezivani pre pola veka.
"Revolucionarnim" izmestanjem mesta za paljenje sveća izvan hrama sprečeno je da čađ, vlaga i drugi talozi dalje uništavaju freske, rekao je on i dodao da je živopis sada konzerviran da može da traje još mnogo-mnogo godina.
Stanojlović je ukazao i na štetnost magistralnog puta koji ide uz sam manastir, jer gasovi iz vozila i vibracije koje prave kamioni loše utiču na živopis.
Profesor je pomenuo i osveženi natpis u priprati koji je, kako je rekao, praktikovan u fresko slikarstvu kao "okamenjeno svedočanstvo" pisanog sadržaja koje govori o tome kada je priprata hrama izgrađena, kao i to da su i sve druge relevantne činjenice u tom natpisu iznesene.
