Hrvati grade nuklearnu elektranu?
ZAGREB - Poslanik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) Boro Grubišić izrazio je u Saboru uverenje da se potajno priprema izgradnja nove nuklearne elektrane u Slavoniji, u Erdutu.
"Potpuno ste me uverili da potajno pripremate nuklearku u Erdutu", kazao je Grubišić poslaniku vladajuće Socijaldemokratske partije (SDP) Draženku Pandeku, tokom rasprave o predlogu strategije zbrinjavanja radioaktivnog i iskorišćenog nuklearnog goriva.
Gradnju nove nuklearke, i to "baš u Slavoniji", Grubišić je povezao s gradnjom skladišta od 72 hiljade kubnih metara koje, kako je kazao, premašuje hrvatske potrebe.
Hrvatska, bez Nuklearne elektrane Krško (NEK), proizvede tek 58 kubnih metara otpada, pa bi trebalo 1.400 godina da popuni to skladište, izračunao je Grubišić, zapitavši da li će Hrvatska postati i skladište radioaktivnog otpada cele Evrope.
Pandek je te tvrdnje odbacio, navevši da mora da se reši pitanje zbrinjavanja polovine nukelarnog otpada ako ga Slovenci ne žele, a osim toga, dodao je, zakon strogo brani uvoz bilo kakvog nuklearnog otpada i svaka inicijativa te vrste morala bi da prođe kroz Sabor. I on je poručio da nije zagovornik nuklearke. "Zbog odgovornosti prema sebi, ali i budućim generacijama s bilo kakvim inicijativama za daljnje gradnje nukelearnih elektrana moramo biti krajnje oprezni i restriktivni", poručio je.
Po mišljenju nezavisnog poslanika Damira Kajina, radioaktivni materijal će se, najverovatnije, skladištiti u napuštenim i devastiranim vojnim objektima, na geološki stabilnim područjima, uz granicu s BiH.
Gradnja nuklearke u Slavoniji bila bi pogrešna odluka, ne samo iz bezbednosnih, već iz ekonomskih razloga, tvrdi i Mirela Holy iz Održivog razvoja Hrvatske.
"Procene ekonomskih stručnjaka govore da je isplativo graditi nuklearne elektrane snage 10 hiljada megavata, a ako gledamo ukupnu infrastrukturu, mi bismo tu gradili kolibu, a uložili kao za gradnju palate", opisala je ona.
Inače, kako prenosi agencija Hina, većina zastupničkih klubova strategiju je videla kao korak za rešavanje problema koji nisu rešavani 60 godina, a kao ključno nametnulo se pitanje odlagališta nukelarnog i sličnog otpada.
Pogledajte i:
