MINSK: Sporazum ostavlja nerešena pitanja, nejasno odlaganje mira
Glavni razlog za to što primirje nije stupilo na snagu odmah po potpisivanju u Minsku jesu žestoke borbe oko strateškog mesta Debaljceva na istoku Ukrajine.
Nakon što su Vladimir Putin i Petro Porošenko uspeli da u četvrtak ujutru postignu dogovor o primirju, pojavilo se logično pitanje zašto mir nastupa tek par dana kasnije. Razlog za to je prema ocenama stranih medija rešenost proruskih trupa da po svaku cenu zauzmu Debaljcebvo, važno zajedničko čvorište, za šta su očigledno procenili da im treba barem još 48 sati.
Ukrajinska vojska je juče saopštila da se vodi "veoma žestok sukob" kod Logvinova i Debaljceva i da obe strane u tu oblast dovlače "vrlo mnogo tehnike" i snaga, piše "Blic".
"Situacija je sada nedovoljno jasna i ne može se govoriti o prednosti bilo koje strane. Bitka se nastavlja", rekao je Andrej Lisenko, portparol vojske Ukrajine.
Porošenko je juče izjavio da dogovor daje nadu u političko rešenje konflikta, ali da nije ubeđen da će se sprovoditi.
"Neka niko ne gaji iluzije i ne bih da ostavljam utisak naivca: do mira ima podosta. A čvrsto sam uveren da će se poštovati uslovi mira potpisani u Minsku", rekao je Porošenko.
Dan nakon dogovora koji predviđa i povlačenje teškog naoružanja, promenu ukrajinskog ustava i zatvaranje granice prema Rusiji do kraja ove godine i evropski političari su skeptični u vezi sa njegovom sudbinom. Britanski premijer Dejvid Kameron pozvao je lidere EU da se i dalje čvrsto drže sankcija protiv Rusije, jer su bitna „dela na terenu, a ne samo reči na parčetu papira“. Mediji dogovor nazivaju i pravljenjem zone „zamrznutog sukoba“ poput Abhazije i Južne Osetije.