Panonsko more: misterija davnih vremena
Nekadašnje more koje je prekrivalo većinu Mađarske i delove Srbije ostavilo je iza sebe mnoge žive organizme koji svedoče o milionima godina.
Okean Tetis je pre oko 66 miliona godina prekrivao deo Evrope i Sredozemnog mora. Dramatične promene se dešavaju između 24 i 20 miliona godina kad se usled jakih tektonskih pomeranja izdižu masivi kao što su Alpi, Dinaridi i Karpati.
Dotadašnji jezerski sistemi koji su se nalazili u sadašnjem Panonskom basenu bivaju prekriveni morskom vodom. To more se zvalo Paratethys, odnosno Panonsko more.
U vreme pre oko 12 miliona godina, usled uzdizanja planina dolazi do prekida veza sa Sredozemljem što je prouzrokovalo postepeno oslađivanje mora. Na kopnu su rasla stabla čije je lišće nošeno vetrom dospelo u more, te je nađeno fosilizovano u laporima Panonskog mora. Mnogi morski organizmi izumiru, no pojedini su se prilagodili životu u bočatoj vodi, tako da se školjka Cardium prilagodila tom životu i sad se naziva Limnocardium.
Pre pet miliona godina jezera koja su preostala od Panonskog bazena su se isušila i konačno postala kopno.
U Kvartaru (2 miliona godina do danas) se ulazi u ledeno doba, odnosno naizmeniča topla i hladna razdoblja.
Poslednje zaleđivanje u tom nizu bio je glacijal Würm koji je trajao oko sto hiljada godina. Pre 43 hiljade godina na ovom području je živeo neandertalac koji se isteravši medvede uselio u njihove pećine.
Planinski masivi oko Panonske nizije koju je nekad prekrivalo more, ne miruju ni danas, pritiskajući ravan i postepeno menjajući konfiguraciju terena, navodi knjiga ''Praistorija na tlu Vojvodine''.