KONAČNA PRESUDA: Odbačene obe tužbe, "Oluja" je genocidna akcija, ali...
HAG - Srbija ne može biti kriva za genocid pre 1992. godine. Hrvatska tužba je neutemeljena, a sud je svestan da mnoge izjave koje je Hrvatska koristila nisu osnovane. Hrvatska mora da demonstrira činjenice koje će dokazati njene tvrdnje, rekao je sudija Tomka i dodao da je kontratužba Srbije utemeljena pošto je Hrvatska postala članica potpisnica Konvencije 8.10.1991.
11:58 - Sud utvrđuje da je tokom i nakon akcije Oluja utvrđen genocid, ali nije potvrđena namera genocida. Hrvatska nije prekršila obaveze Konvencije. Hrvatska se ne može smatrati zemljom koja je nameravala da počini genocid. Srbija nije uspela da dokaže postojanje genocidnog čina. Budući da je presuda utvrdila da ne postoji prekršaj hrvatske strane, utvrđuje se da protivtužba Srbije mora biti odbačena u celini.
11:53 - Maltretiranje civila koji nisu mogli da se brane, nije počinjeno u velikom broju da bi se smatralo genocidom. Takođe, proterivanje stanovništva i uništavanje imovine ne može se smatrati genocidom.
11:33 - Sud je utvrdio da nije bilo prekomernog granatiranja u SAO Krajini jer je velik broj granata pao više od 200 metara od legitimnih meta.
11:31 - Srbija tvrdi da je Hrvatska počinila sledeća dela: ubistva Srba u Hrvatskoj, nanošenje teških povreda, potpuno ili delimično uništenje jedne etničke grupe. Srbi u SAO Krajini čine etničku grupu. Za dela koja navodi Srbija, ako se pokažu zločinima, Hrvatska je odgovorna jer ih je počinilo jedno ili više njenih nacionalnih tela.
11:25 - Hrvatska nije dokazala da se radilo o nameri i zaveri da se delimično ili u celini unište Hrvati, odnosno počini genocid. Hrvatska tvrdnja mora se u celini odbaciti", kazao je sudija Tomka.
11:19 - "Sud je utvrdio da je ubijen veliki broj osoba i da su JNA i srpske snage ciljale hrvatsko stanovništvo koje predstavlja grupu zaštićenu po konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida", kazao je Tomka.
Za utvrđenje genocida potrebno je utvrditi i postojanje namere za činjenje genocida.
"Potpuno smo uvereni je da su JNA i srpske snage počinile zločine koje se smatraju genocidnim u različitim područjima Hrvatske, od Slavonije, Korduna, Like, Banovne i Dalmacije", kazao je Tomka i dodao kako su to učinili da se otera, tj. progna stanovništvo s tih područja kako bi se stvorila homogena srpska država, a ne s namerom da se uništi hrvatsko stanovništvo.
11:07 - Sud je svestan da mnoge izjave koje je Hrvatska koristila nisu osnovane jer su tek naknadno potpisane. Čini se da su u nekim svjedočenjima od strane hrvatskih policajaca prepričane izjave svjedoka. Značaj se ne može pripisati iskazima koji nisu potvrđeni ili potpisani, rekao je Tomka.
11:02 - U slučaju Slobodana Miloševića, postojala je optužba za genocid u odnosu na sukob u BiH, ali ne i u onom delu optužnice koja se bavi sukobima u Hrvatskoj. Sudija Tomka je rekao da druge presude, poput one Anti Gotovini, ne mogu imati presudnu težinu u ovom slučaju.
10:40 - "Sud smatra da je srpska protivtužba utemeljena i vezana činjenično i pravno za osnovnu tužbu", rekao je Tomka.
Dela počinjena 1995. godine, to jest tokom Oluje, prema tome obuhvata Konvencija.
10:20 - Sud smatra da je država odgovorna i da mora da poštuje ljudska prava. Zbog toga se država koja je postala članica ne može smatrati a posteriori odgovornom za činjenje tih dela, rekao je Tomka. Svaka država obvezna je da primjenjuje Konvenciju, ali ne retroaktivno pa se to ne može odnositi na prethodno razdoblje, npr. Drugi svetski rat, već tek nakon datuma kada je zvanično postala potpisnica Konvencije.
"Pre 27. 4. 1992. godine ne može se smatrati da je bila odgovorna u smislu člana 9.", rekao je Tomka.
Podsetimo, Srbija je u pisanom odgovoru na tužbu navela da je tek počela da postoji 27. april 1992. i da je pre tog datuma nije obvezivala Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
10:15 - Za genocid nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava, to moraju biti ona dela navedena i opisana u Konvenciji o genocidu, objasnio je Tomka.
10:09 - Predsednik Suda Tomka iznosi vremensku crtu događaja ranih devedesetih i priznanje nadležnosti suda, koju je Srbija bila pokušala da ospori nakon što je Hrvatska podnela tužbu.
