Sutra se završava rasprava o tužbama između Srbije i Hrvatske
HAG - Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu sutra se završava jednomesečna usmena rasprava u sporu između Srbije i Hrvatske po uzajamnim tužbama za genocid na području Hrvatske od 1991. do 1995. godine.
Završnu reč na suđenju, odnosno mogućnost da odgovori na optužbe Srbije na sutrašnjem zasedanju ima hrvatski pravni tim, nakon čega će sud zaključiti raspravu u tom sporu koji traje već 15 godina.
Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi da bude javno objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i biće obavezujuća za obe države.
Srbija je u svojoj završnoj reči u petak od MSP zatražila da operaciju "Oluja" koju su izvršile oružane snage Hrvatske proglasi za genocid nad sprskim narodom i tu državu proglasi krivom zbog kršenja Konvencije o sprečavanju genocida.
Pored toga, protivtužbenim zahtevom Srbija je predložila da MSP presudom obaveže Hrvatsku na reparacije Srbima iz Krajine zbog zločina koje su pretrpeli tokom "Oluje".
Izlažući protivtužbeni zatev Srbije šef srpskog pravnog tima Saša Obradović je rekao da Srbija traži i da se omogući slobodan povratak Srbima koji se još nisu vratili u Hrvatsku, da "Oluja" prestane da se slavi kao nacionalni praznik u Hrvatskoj, kao i da se kazne svi izvršioci zločina.
Što se tiče hrvatske tužbe, sprski pravni tim je tražio da ona bude odbačena jer Srbija ne može da odogvara za dela koja su izršena pre njenog nastanka kao države 27. aprila 1992. godine.
Alternativno, ako sud ipak nađe da ipak ima nadležnost za period pre tog datuma, onda da tužbeni zahtev Hrvatske bude odbijen jer nema svoj osnov ni u činjenicama ni u pravu, poručio je Obradović.
Usmena rasprava je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije.
Hrvatska, predvođena tadašnjim predsednikom Franjom Tuđmanom, je 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te Republike od 1991. do 1995. godine.
Srbija je odgovorila kontratužbom koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kome je podneta hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Sud će narednih meseci utvrđivati da li su Hrvatska, odnosno Srbija, kao države prekršile Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine.
Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi da se pokrene i pitanje naknade štete.
O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivaće ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hoc sudija iz Srbije i Hrvatske.
To su profesor pravnog fakulteta u Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog falukteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.
Raspravom predsedava predsednik MSP-a sudija iz Slovačke Petar Tomka.
U protivtužbi Srbije su detaljno opisani masovni zločini i genocid nad Srbima koji su izršile zvanične hrvatske oružane snage na čelu sa državnim rukovodstvom predvođenim predsednikom Franjom Tuđmanom.
Glavni dokaz genocidne namere i isrebljenja Srba iz Hrvatske su transkripti sa sastanka Tuđmana sa vojnim vrhom Hrvatske na Brionima 1995. godine na kom je planirana operacija Oluja.
Sudu su ranije dostavljeni transkripti sa tog sastanka među kojima je i ključna rečenica Franje Tuđama koja dokazuje želju za uništenjem sprske etničke grupacije u Hrvatskoj "da Srbima treba zadati takav udarac da praktično nestanu".
Pored utvrđivanja da li je počinjen genocid u Hrvatskoj od strane jedne ili druge države u sporu, jedno od pitanja koja će sud utvrđivati na zahtev Srbije, je pitanje vremenske nadležnosti za odlučivanje.
Naime, Srbija osporava nadležnost suda za odlučivanje o događajima koji su se desili od 1991. do 27. aprila 1992. godine kada je formirana SRJ, a čiji je pravni sukcesor Srbija.
Hrvatska tvrdi da je Beograd odgovoran za "etnicko čišćenje" hrvatskih građana kao "oblik genocida", zato što je "direktno kontrolisao aktivnosti svojih oružanih snaga, obaveštajnih agenata i raznih paravojnih odreda koji su počinili zločine na teritoriji Hrvatske".
