ANTISRPSKA ZAVERA? Zašto Bošnjaci žele da pričaju "bosanskim" a ne "bošnjačkim" jezikom
Francuzi govore francuski, Mađari mađarski, ali Bošnjaci ne govore bošnjački!
Uvođenje "bosanskog jezika" u zvaničnu upotrebu u RS značilo bi prvi korak ka prevođenju Srba u "Bosance"!
Da je to tako, najbolje potvrđuju reči najvećeg bošnjačkog lingviste Midhata Riđanovića, koji kaže da ako bi se bosanski Muslimani počeli zvati Bosancima, Srbi i Hrvati bi postali dijaspora u Bosni, a nije baš zgodno večno biti dijaspora u svojoj sopstvenoj zemlji."
Srbima, valjda, po Riđanoviću i svim zagovornicima "bosanskog", jedino ostaje da, prihvatajući zajednički zemaljski "bosanski jezik", i sami nacionalno prestanu biti Srbi i postanu "Bosanci" - objašnjava dr. Miloš Kovačević, profesor lingvistike na više srpskih univerziteta.
Poslednjih godina primetna je sve agresivnija kampanja Bošnjaka za uvođenje "bosanskog" u škole i zvaničnu upotrebu u RS.
Dr. Kovačević u intervjuu za pressrs.ba podseća da su Muslimani 1993. godine na Svebošnjačkom saboru prilikom preimenovanja svog naciona u Bošnjake, svoj jezik nazvali ne bošnjačkim, već "provokativno "bosanskim".
"To je provokativno zato što su i dalje istorijski sveža sećanja na Benjamina Kalaja i njegov pokušaj da preko inaugurisanja "bosanskog" kao zemaljskog jezika napravi bosansku naciju. Današnji vrlo agresivni zahtevi Bošnjaka da nameću i drugima naziv jezika koji su sami izabrali, predstavljaju povampirenje Kalajeve jezičke politike u BiH, navodi dr. Kovačević i dodaje da bi bilo logičnije da Bošnjaci svoj jezik zovu jezik bošnjačkog naroda jer bi se tada znalo da se taj jezik samo na njih odnosi.
"Međutim oni ne žele da se "bosanski jezik" samo na njih odnosi, nego na sve koji žive u BiH, bili oni Bošnjaci ili nebošnjaci", kaže on i navodi reči Midhata Riđanovića koji se takođe pita zašto Bošnjaci ne zovu svoj jezik svojim 'nacionalnim' imenom: "Francuzi govore francuski, Mađari mađarski, ali Bošnjaci ne govore bošnjački! Kuku-lele, prvi put u ljudskoj istoriji ime jezika jednog naroda nije izvedeno iz njegovog nacionalnog imena".
Razlog zbog kojeg Bošnjaci ne žele da daju svoje nacionalno ime jeziku dr. Kovčević vidi u različitom kvalitativnom odnosu termina "bosanski" i "bošnjački" prema pojmu trajanja i večnosti.
Radi se o sledećem: "Termin "Bošnjak" je poput prethodnog nacionalnog termina "Musliman" prolazan, a termin "bosanski jezik" neprolazan, jer predstavlja "večni cilj". Predstavlja večnu želju Muslimana/Bošnjaka da svi koji žive u BiH budu "Bosanci", sa jedinstvenim zajedničkim zemaljskim "bosanskim jezikom"“
Da je terminologija kojom se označava jezik koji se govori na teritoriji BiH itekako bitna potvrđuje i nedavni slučaj iz osnovne škole u Srebrenici gde je ukinut "bosanski", a uveden jezik bošnjačkog naroda.
Dr. Kovačević smatra da je to sasvim legitimna i logična promena i da na celoj teritoriji Republike Srpske treba da bude ukinut naziv "bosanski" i uveden naziv koji pokazuje da je u pitanju samo jezik bošnjačkog naroda:
"Srbi ukidanjem naziva "bosanski jezik" jedino hoće da poštuju tvorbena pravila srpskog jezika s jedne strane, i da naglase da oni kao stanovnici BiH ne govore "bosanskim", kaže on i dodaje da je cela "ujdurma" sa bosanskim jezikom samo politička igra sa mnogo u nju uvučenih piona.
