BEOGRAD PONOVO SMRDI: Neprijatni mirisi se opet šire prestonicom, a evo kada će nestati
Nekoliko faktora utiče na ovu pojavu
U Beogradu ništa novo: smrad opet štipa za oči prestoničane. O tome se već pisalo.
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2020/03/27/profimedia-0504709494.jpg?itok=nDv9EldY)
VRAĆA SE SERIJA A: Vreme je za detronizaciju Juventusa
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2020/02/20/bgd.jpg?itok=h-02wzju)
OSTAVILI SU NEIZBRISIV TRAG U ISTORIJI BELOG GRADA: Odužićemo im se spomenikom i mestom u večnosti
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2020/07/02/bg.jpg?itok=f3lqGZz0)
BEOGRAD CVETA UPRKOS PANDEMIJI: U prestonici se gradi više nego prošle godine
Objašnjenje je pre izvesnog vremena dao zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić. On je rekao da u Beogradu postoji 100 direktnih izliva kanalizacije iz kojih se na godišnjem nivou u reke izlije 60.000 olimpijskih bazena fekalija.
- Ne postoji grad koji na taj način uništava svoje reke. Kada padne vodostaj reka, oseća se miris tih fekalija. Kada sam 2014. godine došao u grad nisam video nijedan projekat o izgradnji fabrika za preradu vode, a toliko se o tome pričalo - rekao je Vesić.
Objašnjenje je svojevremeno stiglo i od Zavoda za javno zdravlje grada Beograda.
- U vreme trajanja talasa vrućine, građani se javljaju i pitaju za njihovo poreklo. Ima nekoliko razloga za njihovu pojavu, a izvori su različiti: konkretno, sa stalnim porastom temperature, i dužim periodom bez padavina, došlo je do povlačenja vode reka Sava i Dunav u pojedinim delovima njihovog toka, što je doprinelo da deo obale, a posebno oni delovi gde se ulivaju kanalizacioni delovi iz kolektora isparavaju u vazduh okoline. Vetrovi doprinose prenošenju neprijatnih mirisa od isparavanja organskih materija fekalnog i drugog priobalnog nanosa.
Pored ovoga, na široj teritoriji grada nalaze se mnogobrojna poljoprivredna dobra (sa ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom), na kojima se primenjuju mere đubrenja zemljišta u cilju obogaćivanja. Uglavnom se radi o prirodnim đubrivima koja posuta na velikim površinama takođe isparavaju na izuzetno visokim temperaturama i to su te neprijatne "mirisne" materije (tzv. lako isparljive). Ne treba zanemariti ni centralne zone (urbane) gde se prolaskom pojedinim delovima može u određenom periodu osetiti i neprijatan miris urina.
Važno je obavestiti stanovništvo da iako neprijatnog mirisa, to nisu materije koje potiču iz prljavih tehnoloških procesa, niti se radi o toksičnim gasovima. Remeti se komfor stanovanja i boravak u spoljnoj sredini. Trajanje je ograničeno i sa promenom meteoroloških prilika doći će do nestanka ovih neprijatnih "mirisa".