Mesto gde filmovi dobijaju novo ruho: Digitalizacija u Jugoslovenskoj kinoteci čuva filmsku industriju Srbije
Po ugledu na svetske metropole i Beograd je krenuo na svoje dugo putovanje kroz digitalizaciju
Jugoslovenska kinoteka već jedanaest godina ima posebno odeljenje za digitalizaciju.
Odeljenje za digitalizaciju obuhvata restauraciju dragocene filmske baštine, a po završenom procesu i njeno ponovno prebacivanje na 35-milimetarsku traku.
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2019/12/06/narodnimuzej.jpg?itok=jo50CZd2)
Narodni muzej čuva blago Srbije: Digitalizacijom godinama spašavaju istorijsko nasleđe (VIDEO)
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2019/12/04/mmm6051.jpg?itok=P2lCSp69)
Srpski naučnici u digitalnom dobu stvorili "TESLAGRAM": Uz ovaj izum ceo svet je bezbedan! (VIDEO)
![](https://www.srbijadanas.com/sites/default/files/styles/search_desktop/public/a/t/2019/12/09/goran_tadic_2.jpg?itok=EbtEi1Bp)
Otisak duše na papiru: Pesnik Goran Tadić utkao je izistinsku ljubav u ljude širom Srbije, ali još uvek traga za stihom (VIDEO)
U Jugoslovenskoj kinoteci se prosec razlikuje od drugih ustanova jer se vrši restauracija nakon digitalizacije, odnosno vrši se obrnuti proces.
Digitalizacija je započeta 2008. godine, zahvaljujući donaciji Evropske agencije za obnovu i razvoj. Te davne godine, u proces digitalizacije krenula su dva radnik, tokom godina se broj povećavao.
U Jugoslovenskoj kinoteci se vrši proces prebacivanja sa analognog nosača na digitalni, a kako bi vršili restauraciju neophodan je digitalni fajl, te je zbog toga obrnuti proces rada.
Prvo se uradi digitalizacija, a onda tek restauracija onoga što će se vratiti na traku 35mm. Ona je i dalje najbolji medij za čuvanje filmova.
Prvi film koji je prošao prosec digitalizacije bio je “Sreća”, kratki film, odnosno reklama za Lutriju Srbije. To je bio film od tri-četiri minuta i predstavljao je pilot projekat. Nakon toga su digitalizovane kolekcije Svetozara Borotića i Đoke Bogdanovića, za šta je bilo potrebno više od godinu dana.
Prvo ozbiljno restaurisano delo je “Život i dela besmtrnog vožda Karađorđa”, on je trajao više od 60 minuta sa sve natpisima. Proces je trajao godinu dana i obavljala su ga tri čoveka.
Digitalizacija je započeta 2008. godine, zahvaljujući donaciji Evropske agencije za obnovu i razvoj koja je obuhvatala i projektore za salu, opremu za projekcije, montažne stolove, kliner, opremu za digitalizaciju, tj. ceo sistem za digitalizaciju u koji spadaju skener, laser, razni snimači, hardveri i softver.