Danas se slavi JEDAN OD NAJVEĆIH SVETACA - Pravi vernik NIKADA ovo neće uraditi na Ivanjdan, pa ni DANIMA POSLE NJEGA!
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Ivanjdan - praznik rođenja Svetog Jovana Krstitelja. Ovaj hrišćanski praznik obeležava se 7. jula po gregorijanskom, odnosno 24. juna po julijanskom kalendaru.
Uz Hristovo i Bogorodičino, to je jedno od tri sveta "roždestva" koje praznuje crkva, pored Božića praznika Rođenja Isusa Hrista i Male gospojine, praznika Rođenja Presvete Bogorodice.
Šest meseci pre svog javljanja u Nazaretu Bogorodici, prvosvešteniku Zahariji u Jerusalimski hram se javio anđeo Gavrilo. Pre nego što je objavio čudesno začeće Bogorodice, anđeo je objavio starici Jelisaveti, ženi Zaharijinoj, da će roditi sina. Zaharija nije odmah poverovao reči anđela Gavrila i ostao je nem sve do osmoga dana po rođenju deteta, tada je pri obrezivanju i davanju imena Zaharije na daščicu napisao ime Jovan i progovorio.
Sveti Jovan je poznat i kao Preteča, jer je prvi najavio dolazak Isusa Hrista i propovedanje nove vere. Bio je jedan od proroka jevrejske sekte Nazarećana, a prema hrišćanskoj legendi, krstio je Isusa Hrista u reci Jordan.
Običaji i verovanja
Sveti Jovan se još zove Igritelj, jer se veruje da se sunce, kada se tog jutra rađa, igra na nebu. Zaštitnik je kumstva i pobratimstva, a kumovao je i Isusu Hristu krsteći ga u reci Jordan.
U narodu postoji običaj da se ljudi na Ivanjdan bratime i kume "po Bogu i svetome Jovanu" stoga što se Jovan Kristitelj, koji je rođen na današnji dan po starom računanju vremena, smatra uzorom karakternosti i poštenja.
U vinogradima se ništa ne radi. Pravi vernik nikad neće ući u vinograd tri dana pre i tri dana posle Ivanjdana. Kažu da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. Ako verujete, Bog će vam dati.
Da je ovaj praznik vezan za Sunce i njegovo kretanje svedoči i običaj paljenja ivandanskih vatri, koje su letnji pandan badnjačkim vatrama. Veče pred Ivandan palile su se lile i obnosile oko kuća, zgrada, njiva, torova, pa čak i oko čitavog sela, čime se stvarao magijski vatreni krug u koji ne mogu da prodru zle sile.
Običaj je da se ljudi kupaju u reci da voda odnese urok, zli usud ili bolest. Ukoliko je žena imala nekoliko uzastopnih pobačaja, na dan Svetog Jovana posećuje osobe koje nose ime Stana ili Stanka. Ako ih ima više, obilaze svaku kuću, uzimaju strukove trave iz venčića i prave svoj venac. Sa njim na glavi kupaju se u reci i veruju da će im sledeća trudnoća uspeti.
Ivanjdan se može nazvati i Devojačkim praznikom, jer je čitav niz rituala poveren devojkama. Jedan od najvažnijih je pletenje venčića od ivandanjskog bilja.
Ivanjsko cveće (Galium verum), jarko žute boje i igličastih listova, omilјeno je u našem narodu, a prema hrišćanskoj mitologiji posvećeno je Svetom Jovanu letnjem ili Bogorodici (Veselin Čajkanović beleži narodno predanje da je Bogorodica, kada je htela da okumi svetog Jovana, uzela kitu ivanjskog cveća i otišla svetom Jovanu, poklonila mu se krotko i smerno, i zamolila ga da primi kumstvo).
U predvečerje Ivanjdana (ili na sam dan praznika, ali u zoru, pre izlaska sunca) devojke i žene su, u povorci, obučene svečano i pevajući obredne pesme, brale po polјima ivanjsko cveće od kojih su plele ivanjske venčiće.
Izvor: Srbija Danas