BUKTI SUKOB CRNE GORE I HRVATSKE! Ministri odbrane otkazali VAŽAN sastanak! Iza svega stoji istorija jednog BRODA i pitanje "velikosrpske agresije"

Crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović je juče u Tivtu trebao da se sastane s ministrom odbrane Hrvatske Ivanom Anušićem, ali je taj sastanak kako javljaju crnogorski mediji otkazalo hrvatsko Ministarstvo odbrane.

Razlog otkazivanja sastanka su Krapovićevi stavovi o spornoj ploči u Morinju i o vlasništvu nad brodom "Jadran", navode podgoričke "Vijesti" pozivajući se na informacije iz Ministarstva odbrane Hrvatske. 

Poseta zvaničnika Zagreba Crnoj Gori

Svemu je prethodio dolazak ministra spoljnih poslova Hrvatske Gorana Grlića Radmana i pomenutog ministra Anušića u subotu uveče u Tivat na proslavu Dana hrvatskog naroda u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.

Šef hrvatske diplomatije rekao je tom prilikom u Baru da Hrvati u tom gradu "žive vekovima" i poručio im je da će Hrvatska uvek biti uz njih. 

Grlić Radman je prokomentarisao i otkazivanje sastanka sa Krapovićem: 

- Usporio je vlasništvo nad brodom 'Jadran', verovatno bi usporio i neke druge teme koje bismo otvorili. Mislim da je jedino ispravno to da taj sastanak nismo održali. Nadam se da će u budućnosti njegovi stavovi biti prihvatljiviji. U ovom trenutku, uz takve stavove, ja nemam što tražiti na tom sastanku. 

Grlić Radman je kazao da je "Jadran" samo simbol i da mnogo toga u vezi sa vojnom imovinom treba rešiti.

- Mi očekujemo povratak školskog broda 'Jadran' u matičnu luku Split. Vreme prolazi, moramo to što brže rešavati - dodao je.

Otkazivanje sastanka usmereno ka domaćoj javnosti?

Međutim Krapović je ostao pri svom ranijem stavu da je brod Jadran vlasništvo Crne Gore. To potvrđuje i saopštenje njegovog ministarstva dato danas podgoričkim "Vijestima".

- Poštovanje prema stavu kolege Anušića, ministra odbrane Republike Hrvatske, je odraz naše posvećenosti dijalogu i razumevanju među svim državama u regionu. Međutim stav Crne Gore je da je Jadran potpuno legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore i on se neće promeniti. Kao ministar odbrane, moja odgovornost je da čuvam ovaj simbol našeg ponosa i istorijskog nasleđa, koji nadilazi granice materijalnog vlasništva. Dijalog i razmena mišljenja sa našim susedima su od esencijalnog značaja, te u tom duhu pristupamo svim međunarodnim pitanjima, uključujući i pitanje školskog broda Jadran - naveo je Krapović. 

- U duhu izgradnje trajnog mira, saradnje i dobrosusedstva, Crna Gora se zalaže za stvaranje atmosfere u kojoj se poštuju i cene nacionalni simboli svih država. Naša posvećenost ovom principu nije samo stvar političke volje, već i odraz dubokog uverenja u važnost očuvanja kulturnog i istorijskog nasleđa za buduće generacije. Na kraju, verujem da je otkazivanje sastanka bilo usmereno ka domaćoj hrvatskoj javnosti, posebno imajući u vidu da je u Hrvatskoj izborna godina - prebacio je Krapović hrvatskim kolegama. 

Treba pomenuti da su iz Hrvatske stizale slične poruke i ranije, te da su sa njima morali da se nose bivši crnogorski ministri i premijeri. Tako je u avgustu prošle godine došlo do jednog intenziviranja spora oko broda Jadran. 

Glavni akter nesporazuma i tada je bio hrvatski ministar Grlić Radman koji je tvrdio da je matična luka broda Split, a da je bio upisan u flotne liste svih hrvatskih luka na Jadranu.

- Bili su manji, srednji i veći remonti, slučajno je 1990.godine na jesen završio u remontu u Tivtu i tako je ostao - naveo je hrvatski šef diplomatije. 

Nisu tako mislili, međutim, u crnogorskj vladi. Premijer Dritan Abazović kazao je da su na priču o brodu “Jadran” stavili tačku.

- Brod “Jadran” pripada državi Crnoj Gori . U celoj disoluciji Jugoslavije valjda je nešto trebalo da pripadne državi Crnoj Gori, ako je to brod “Jadran” mi ne želimo da on treba da bude stvar sporenja niti njemu to pristaje - saopštio je bivši premijer. 

Istorija broda "Jadran"

- Stvaranjem prve jugoslovenske države 1918. godine i njene kraljevske mornarice, javila se potreba za nabavkom školskog broda na kome bi se kvalitetno obučavao pomornarički kadar. Kako nisu odobrena novčana sredstva za ovu nabavku, juna 1926. godine organizacija „Jadranska straža“, koja se bavila popularizacijom pomorstva među južnim Slovenima, započinje u saradnji sa mornaricom sveobuhvatnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavku broda. Na taj način je obezbeđeno milion dinara, dok je ostatak do tražene sume „namakla“ mornarica putem kredita i ratne reparacije. Ukupna potrebna suma bila je 8.407.030 dinara ili 622.743 ondašnjih maraka.

Ugovor za gradnju školskog broda sklopljen je 4. septembra 1930. godine sa nemačkim brodogradilištem "H. C. Stulken Sohn" u Hamburgu. Školski jedrenjak dobio je ime „Jadran“, a porinut je 25. juna 1931. godine. Zbog nastalih problema oko naplate potraživanja iz ratne reparacije, brod biva završen tek 27. juna 1933. godine, kada je i isplovio. U Tivat, gde mu je i danas matična luka, uplovio je 16. jula 1933. godine u 10 časova, uz svečani doček, kako i priliči.

Već naredne godine š/b „Jadran“ počeo je sa svojim školskim krstarenjima. Pre Drugog svetskog rata bilo je sedam vožnji izvan Jadranskog mora, a posle rata samo pet, jer primat u krstarenjima preuzima š/b "Galeb". Primat preuzima nazad 1997. godine krstarenjem do Grčke, da bi već sledeće godine otplovio za Lisabon.

Najzanimljivije i najduže putovanje š/b „Jadran“ (11.262 nautičkih milja) bilo je na ruti Dubrovnik-Njujork-Boston-Dubrovnik u vremenu od 20. aprila 1938. godine do 21.juna 1938. godine.

Tokom Drugog svetskog rata školski brod „Jadran“ koristila je italijanska ratna mornarica, takođe kao školski brod pod imenom „Marko Polo“. Kapitulacijom Italije započinje težak period broda. Zapušten, ogoljen, opljačkan, bez jarbola, dočekao je kraj rata u jednom od kanala u Veneciji gde je služio kao most. 1946. godine Jadran biva dotegljen u remontni zavod “Sava Kovačević” u Tivtu, gde se do 1949. godine vrši remont - navodi se na Vikipediji. 

Sporno vlasništvo nad "Jadranom"

Međutim, nakon raspada zajedničke države otvorilo se pitanje vlasništva nad brodom koje je i do današnjeg dana ostalo nerešeno. Hrvatska se ne slaže sa sadašnjim stanjem i traži prepuštanje broda njihovoj mornarici. 

Agencija Hina navodi da je jedrenjak od 1933. do 1991. godine bio upisan u flotne liste hrvatskih luka. Dodaje se da 1991. otplovio na remont u Crnu Goru gde je i ostao.

Od potpisivanja Sporazuma o sukcesiji SFRJ 1992. Hrvatska insistira na tome da vrati brod ali još nije pronađeno bilateralno rešenje.

Nakon raspada SFRJ, brod su koristile oružane snage SRJ, a nakon razlaza Srbije i Crne Gore Jadran je ostao u Crnoj Gori.

Crna Gora je 2017. obnovila brod, a godinu kasnije je povodom 85. godišnjice broda ponovo otvoren spor oko vlasništva između Hrvatske i Crne Gore.

Jadran je privezan uz rivu u Tivtu u Boki Kotorskoj. Koriste ga crnogorska mornarica, Pomorski fakultet u Kotoru za obuku, a i crnogorske vlasti za prijeme za visoke goste.

Ploča u Morinju

Hrvatski zvaničnici su kao dodatni razlog otkazivanja sastanka sa Krapovićem naveli i njegove stavove o ploči u Morinju. Naime, radi se o ploči koja je postavljena u vreme ministrovanja Ranka Krivokapića i na kojoj se Crna Gora izvinjava za navodne događaje u logoru "Morinj" s početka Rata u Jugoslaviji. 

Natpis na ploči podražava, zapravo, jedan izazito anti-srpski narativ, navodeći kako su se te događaji odvijali tokom "Velikosrpske agresije na Hrvatsku". 

Nadležna inspekcija je samo par dana nakon otvaranja ploče donela rešenje da se ista ukloni, što na koncu nije ispoštovano. 

Stav ministra Krapovića, koji je zvaničnicima Zagreba sporan je taj da je napravljena greška kada je postavljena ploča u Morinju, te da natpis na njoj ne odgovara činjenicama. Krapović je rekao i da ono što se desilo u logoru Morinj, nije posledica velikosrpske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji, te da bi ploču trebalo zameniti.

(Srbija Danas/M.B.)