HRVATSKA TRAŽI ODGOVORNE ZA POSLERATNU OBNOVE BANIJE: "Nema tu oprosta i bežanja od odgovornosti"
Predsednik Hrvatskog inženjenrskog saveza smatra da za obnovu nakon rata na Baniji treba tražiti odgovornu osobu
Predsednik Hrvatskog inženjerskog saveza Zdravko Jurčec komentarisao je obnovu petrinjskog područja nakon razornog potresa. Govoreći o obnovi nakon rata na Baniji, rekao je da treba tražiti odgovornu osobu.
MITROPOLIT PORFIRIJE DONEO POMOĆ U PETRINJU "Potres je ostavio biblijsku pustoš" (FOTO)
SREĆAN TI ROĐENDAN, REPUBLIKO SRPSKA! "Iz svih izazova uvek izlazila jača" (FOTO,VIDEO)
(UŽIVO) "U SRCU VELIKA" ROĐENDAN REPUBLIKE SRPSKE: Liturgija u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci
- Činjenica je da treba tražiti krivca. Nema tu oprosta i bežanja od bilo kakve odgovornosti. Ne treba bežati od toga da se krivca treba tražiti u struci - dodao je Jurčec.
- Struka prva bi trebalo da odmah ukaže gde se pogrešilo, ko je pogriješio i kako je pogrešio. Pred nama je novi period obnove, pred nama su nove takve aktivnosti, mi sebi više takve greške ne smemo da dozvolimo - smatra Jurčec.
I Zagreb očekuje obnovu zbog potresa, a Jurčec je komentarisao koje bi mogle biti glavne razlike u obnovi Zagreba i petrinjskog područja.
- Odnosi u Zagrebu su bitno drugačiji nego na Baniji. Zagreb je bogat grad s kritičnom masom znanja, ljudi i aktivnosti i u Zagrebu gotovo sve možete rešiti na licu mesta. Kada govorimo o Petrinji i području Banije, govorimo o području koje je ostalo bez radnih mesta, bez potentne privrede, s procesom iseljavanja. Kroz tu obnovu će trebati da se reši puno toga da Banija ne ostane tamo gde je bila pre potresa, da ne ostane u onakvoj situaciji od pre 10 ili 20 godina - kazao je Jurčec.
Prema Zakonu o obnovi Zagreba, 60 posto će finansirati država, 20 posto lokalne zajednice, 20 posto vlasnici, a Jurčec smatra da takav model nije primjenjiv u slučaju Banije.
- Bojim se da takav model una Baniji nije primjenjiv, taj deo participacije lokalni stanovnici ne mogu podneti - smatra Jurčec.
Pitanje obnove povratničkih srpskih kuća na Baniji prvi put je pokrenuto u Hrvatskoj sada posle zemljotresa u čijoj su se razornoj snazi od 6.2 po Rihteru gotovo sva banijska domaćinstva urušila do neupotrebljivosti i ostavila stotine srpskih povratničkih porodica bez krova na glavom.