NAJJAČI UDAR NA SRBE DO SADA! Komšić igra opasnu igru: Traži ukidanje konstitutivnosti naroda u BiH!
Drugog dana Strateškog foruma koji se održava na Bledu u Sloveniji članovi Predsedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović sastali su se sa Borutom Pahorom.
Teme razgovora bile su bilateralni odnosi između Bosne i Hercegovine i Slovenije i ulazak zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
Komšić je nakon sastanka poručio da je zadovoljan razgovorom koji je bio koristan, i da je podrška politikama poput Dodikove i Čovićeve "skoro pa potpuno nestala".
SITUACIJA U HRVATSKOJ ALARMANTNA: Delovi zemlje crveni na ovonedeljnoj KORONA MAPI
HIT SNIMAK IZ ZAGREBA KOJI JE ZAPALIO INTERNET: Kad radnik na građevini ožedni, DIZALICOM stiže osveženje (VIDEO)
"ZAHVALJUJEMO SE KAO ČLANICA NATO-a" Milo drzak - otkrio jasno koje ciljeve želi da ispuni
- Odustajanje od koncepta konstitutivnosti ima svoje pravno, političko i moralno opravdanje. Kada je reč o pravnom aspektu, ne može se gubiti iz vida činjenica da je Evropski sud za ljudska prava u slučajevima Zornić, Sejdić i Finci jasno naglasio da se na konstitutivnost moralo pristati usled činjenja genocida i etničkog čišćenja i da je toliko godina nakon sukoba došlo vreme da se uvede potpuna demokratija. Ko ne veruje meni, neka pročita te presude, poručio je predsedavajući Predsedništva BiH Željko Komšić naglasivši da postoji pravna, politička i moralna obaveza odbacivanja konstitutivnosti.
Prema njegovim rečima, prigovori da postoje apelacije pred Ustavnim sudom BiH podnete pre dvadeset godina, koje u skladu sa postojećim Ustavom utvrđuju postojanje konstitutivnosti, ne govore ništa protiv zahteva Evropskog suda za ljudska prava za odbacivanjem konstitutivnosti, već, kako je ocenio, čak suprotno od toga.
- Stoga pravno gledajući odbacivanje konstitutivnosti je naša međunarodna obaveza, obzirom da se moraju poštovati presude iz Strazbura. S političkog stanovišta gledano, konstitutivnost je etnički koncept koji svoje ishodište pronalazi u političko-pravnim odnosima bivšeg SSSR-a, u takozvanu "narodnoj demokratiji", i taj koncept je bio zastupljen i u bivšoj državi, koja je kao i socijalizam i njegova ideologija, propala - pojašnjava Komšić.
Kaže da je Dejtonski Ustav kompromis između zapadne građanske demokratije, i da sa druge strane konstitutivnosti kao zaostavštine komunizma.
Na kraju je istakao da s moralne tačke gledišta, nema ništa loše u tome da se konačno umesto odlučivanja po etničkom principu, koje je dominantno u BiH, uvede demokratsko odlučivanje.
Izjava člana Predsedništva BiH Željka Komšića da BiH može biti multikulturalna i bez kontitutivnosti predstavlja do sad najveći i direktan udar na Ustav BiH i sam Dejtonski sporazum, izjavio je profesor Ustavnog prava Siniša Karan za RTRS.
- Upoznaćemo Komšića da je preambulom Ustava BiH propisano da su konstitutivni narodi u BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a da se u članu I/3 Ustava BiH navodi da se BiH sastoji od dva entiteta FBiH i Republike Srpske - navodi Karan.
Karan je Komšića upozorio da je za ono što je uradio u ustavima velikog broja zemalja predviđena krivična i politička odgovornost zbog kršenja Ustava i ustavnog poretka i to od strane nekog ko trenutno predstavlja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
- 26 godina od nastanka Dejtonskog mirovnog sporazuma, imamo na sceni izjave člana Predsjedništva BiH, kojima, svjesno ili nesvjesno, ruši upravo Dejtonski sporazum, kao i Ustav državne zajednice čiji je član Predsjedništva, i na kraju, takve izjave dovode do rušenja BiH - izjavio je Karan.
Upozorava da Komšićeva izjava o multikulturalnoj BiH ima prikrivene namjere, a to su stvaranje centralističke i unitarističke BiH, kao i oduzimanje prava srpskom i hrvatskom narodu, kao konsitutitivnim i državotvornim narodima, da učestvuju u stvaranju institucija po pricipu pariteta i donošenju odluka po principu konsenzusa.