KAKO SU ŽIVELI FARAONI U "ZLATNOM GRADU" EGIPTA: Star 3.000 godina, imao 18 kraljeva, pekare i administraciju (VIDEO)
"Zlatni grad" je najvažnije arheološko otkriće još od Tutankamanove grobnice
Otkriće 3.000 godina starog grada u Egiptu, koji je bio prekriven naslagama peska, proglašen je jednim od najvažnijih arheoloških nalaza još od Tutankamonove grobnice.
Poznati egiptolog Zahi Havas objavio je u četvrtak otkriće "izgubljenog zlatnog grada" u blizini Luksora. Rekao je da je pronalazak najveći drevni grad, poznat kao Aton, koji je do sada otkriven u Egiptu.
Otkriven je za nekoliko nedelja od iskopavanja koje su počele u septembru 2020. godine.
Grad datira iz vremena vladavine Amenhotepa Trećeg, jednog od najmoćnijih egipatskih faraona, koji je vladao od 1391. do 1353. pre nove ere.
Grad su i dalje koristili faraoni Ai i Tutankamon, čiju je gotovo netaknutu grobnicu u Dolini kraljeva otkrio britanski arheolog Hauard Karter 1922. godine.
- Otkriće ovog izgubljenog grada je drugo najvažnije arheološko otkriće od grobnice Tutankamona - rekla je Betsi Brajan, profesor egiptologije na Univerzitetu Džons Hopkins u Baltimoru, u SAD.
Iskopavanjem je otkriven veliki broj vrednih arheoloških predmeta, kao što su nakit, keramika u boji, amuleti od buba skarabeja i cigle od blata sa pečatima Amenhotepa Trećeg.
Tim je započeo iskopavanja na zapadnoj obali Luksora u blizini Doline kraljeva, oko 500 kilometara južno od glavnog grada Kaira.
- Za nekoliko nedelja, na veliko iznenađenje tima, formacije od opeke od blata počele su da se pojavljuju svuda - rekao je dr Havas.
- Ono što smo otkrili bilo je mesto velikog grada u dobrom očuvanom stanju, sa gotovo kompletnim zidovima i sa sobama ispunjenim alatima za svakodnevni život.
Sedam meseci posle početka kopanja, otkriveno je nekoliko područja ili naselja, a postoje tragovi pekare, administrativnih i stambenih objekata.
- Mnoge strane ekspedicije tražile su ovaj grad i nikada ga nisu pronašle - rekao je dr Havas, bivši ministar za antikvitete.
Rekao je da su na tom mestu u toku dalji arheološki radovi i da njegov tim "očekuje otkrivanje netaknutih grobnica ispunjenih blagom".
Egipat nastoji da promoviše vlastito drevno nasleđe kako bi oživeo turistički sektor, koji je poslednjih godina bio uzdrman zbog političkih turbulencija i poremećaja izazvanih pandemijom korona virusa.
Prošle nedelje, kroz Kairo je prošla istorijska povorka sa ostacima drevnih vladara zemlje.
U raskošnom spektaklu viđene su 22 mumije - 18 kraljeva i četiri kraljice - prenete iz neoklasičnog egipatskog muzeja u novi Nacionalni muzej egipatske civilizacije udaljen oko pnjt kilometara.
Amenhotep Treći i njegova supruga kraljica Tija bili su među mumijama premeštenim u novi muzej.