Jedinstven arheološki predmet SRPSKOG KRALJA iskopan u Splitu - hrvatski mediji ga nazivaju NASTRANIM

Na arheološkom nalazištu na Manušu kod Županije U Splitu, gde se iz zemlje ukazala velika građevina iz Dioklecijanova doba kojoj se sa sigurnošću još ne može odrediti namena, pronađen je novi, jedinstven predmet. Reč je o srednjovekovnom novčiću.

Vođa arheoloških istraživanja Nebojša Cingeli je za Slobodnu Dalmaciju potvrdio da je prema prvim analizama reč o srebrnom denaru srpskog kralja Stefana Uroša II. Milutina (1253. - 1321.),

 Radi se o kasnoj emisiji dinara sa zastavom "de bandera", kovanoj krajem 13. i početkom 14. veka. Naći novčić na splitskom području prepunom arheologije, ne bi bilo ni toliko čudno da se ne radi tek o četvrtom novčiću koji potiče iz srpske srednjovekovne države, a dva se čuvaju u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika na Mejama.

 - U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika čuvaju se dva novčića srpske srednjovekovne države, srebrni denari Uroša ll., a još jedan Urošev novčić je nađen u tvrđavi Sokol u Konavlima. Ti su novčići dosta retki na tlu Hrvatske, među ostalim jer ih je Venecija zabranjivala budući da su kopirali njihove srebrnjake. Za novčiće u MHAS-u nismo sigurni kako su dospeli u Split, jer su označeni "nepoznatim nalazištem". O upravo pronađenom novčiću na Manušu više ćemo moći reći kad se očisti i detaljno analizira – rekao je dr. sc. Tomislav Šeparović, kustos numizmatičke zbirke MHAS-a,a prenosi Slobodna Dalmacija U Arheološkom muzeju u Splitu čuva se i novčić Stefana Dragutina (vladao od 1276. - 1282., a potom kralj Srema do 1316.), brata kralja Stefana Uroša II. Milutina.

Inače interesatno da u istom tekstu hrvatski medij kralja Milutina naziva moćnim vladarom. Ističe se da je Milutin proširio svoju državu na sever do Dunava, na jug do Skoplja, na zapadu čak i na delove Dalmacije, sve do Cetine. 

Slobodna Dalmacija podseća da je srpska crkva ovog kralja proglasila svecem i da je Milutin zapamćen i po pet brakova, od kojih je jedan bio s petogodišnjom Simonidom, ćerkom vizantijskog cara Andronika II. Tu već počinje kontroverza jer se u članku tvrdi da je kralj Milutin stupio u polne odnose sa kraljicom Simonidom kada je imala osam godina i uništio joj zdravlje. Ovake tvrdnje nisu nove u javnosti, a one svoje korene imaju u istorijskim hronikama koje imaju isključivo negativan i pristrasan odnos prema Milutinu, te su od strane istoričara sporne i nisu prihvaćene u istoriografiji. Ipak, to nije sprečilo da Slobodna Dalamcija u naslovu srpskog kralja okarakteriše kao "nastranog".

Dalje se u tekstu podsća da je Dante Algijeri kralja Uroša II. Milutina smestio u osmi krug pakla u svojoj "Božanstvenoj komediji" i to kao falsifikatora venecijanskog novca. Prvi srpski srebrni novac krivotvorio je u rudniku Brskovo u Mojkovcu, izrađujući kopije mletačkog novca – matapana.

Arheolog Cingel je istakao da je ranije rna nalazištu Ad basilicas pictas na Manušu pronađen novac cara Trajana (98. - 117.), Maksimijana (286. - 310.), Licinija I. (308. - 324.), Konstantina Velikog (307. - 337.), Konstantina II. (337. - 340.), Gracijana (367. - 383.), Teodozija II. (402. - 450.) te Justinijana (527. - 565.), te tri novčića venecijanskog dužda Orija Malipiera (1178. – 1192.).

- Kod novčića je uvek bitan kontekst, ali treba biti vrlo oprezan oko datiranje arheologije uz pomoć novčića. Uz "Milutinov novčić", koji smo prilično brzo datirali jer je srebrnjak, i vrlo je sličan venecijanskom novcu iz tog razdoblja, pronašli smo još desetak rimskih novčića – bakrenjaka koje najpre treba očistiti da bismo ih datirali, te jedan novčić s rupom koji je očito upotrebljen kao medaljon – kaže arheolog Cingeli,a prenosi Slobodna Dalmacija.