Da li proizvođači ''programiraju'' rok trajanja, kako bi proizvod kraće trajao?!
Evropski oparlament trenutno se bavi pitanjem označavanja proizvoda s "upotrebiti" ili "najbolje upotrebiti do ..."
Sa sve otvorenijim tržištem i sve više novih proizvoda potrošači se danas osećaju sve ugroženije jer više ne znaju šta bi kupili, bombardovani su informacijama i raznim zavaravajućim praksama iskusnih trgovaca.
Iako takvim potencijalnim prevarama kroz razne izmene zakona pokušavamo doskočiti u Evropskom parlamentu ( EP), uvek je to igra mačke i miša.
ANALIZE POKAZALE: Meso zdravije od povrća!
- Uvek se nađe neko ko će smisliti nešto novo što zbunjuje potrošače - kazala je europarlamentarka Biljana Borzan.
Fokus Evropskog parlamenta trenutno je pitanje označavanja proizvoda s "upotrebiti" ili "najbolje upotrijebiti do ...", ograničavanje upotrebe antibiotika u uzgoju životinja, koji imaju upotrebu i kod ljudi pa na njih postaju sve otporniji, izjednačavanju poštarinu i netransparentnih tarifa kod online trgovine i prekogranične dostave paketa.
U toku su i istraživanja postoji li i programirano kvarenje kućnih uređaja koji sve kraće traju iako tehnologija napreduje. Istraživanja s druge strane govore pak kako 10.000 tona takvog otpada osigurava samo jedno, a popravljamo li ih i 300 radnih mesta.
- Samo zadovoljan i edukovan potrošač, koji rado učestvuje na tržištu usluga i roba i aktivan je korisnik, stvara podsticajno okruženje i može konstruktivno doprineti poslovanju preduzeća koje stavlja proizvod na tržište, konkurentnosti i privrednom rastu - kazala je državna sekretarka u Ministarstvu privrede Nataša Mikuš- Žigman.
JKP Gradske pijace: Poziv za podnošenje ponuda
- Samo 25% vernih kupaca čini čak 75% ukupnih prihoda trgovaca. Zato ne čudi borba za lojalnost kupaca - kazao je Zaher, podsetivši kako HGK već 20 godina podstiče kupovinu kvalitetnih hrvatskih proizvoda, čime se jača privreda, čuvaju i stvaraju nova radna mesta.
Biljana Borzan do leta najavljuje istraživanje u saradnji sa HAH-om jesu li isti proizvodi istih proizvođača manje kvalitetni na hrvatskom u odnosu na zapadnoevropsko tržište. Anketa je pokazala da 82,6% naših građana smatra, a tome u prilog idu i rezultati mađarskog, češkog i slovačkog istraživanja, da su proizvodi za Istočnoevropsko tržište lošijeg kvaliteta.
