PRODAJU SE U SRBIJI: Ovo je SPISAK PROIZVODA od čije se prodaje finansiraju penzije HRVATSKIH branitelja (INFOGRAFIK)

Profit koji ostvaruju na osnovu prodaje proizvoda na celokupnom srpskom tržištu, dele i sa "Mirovinskim fondom" (hrvatskim penzionim fondom) koji je drugi većinski vlasnik Atlantic grupe. Kao što smo već pisali, Mirovinski fond isplaćuje penzije hrvatskim braniteljima, pripadnicima HVO i hrvatskoj vojsci. Više o tome čitajte KLIKOM OVDE!

To bi dalje značilo da građani Srbije kupovinom proizvoda Atlantic grupe finansiraju upravo one koji su vršili progon Srba sa njihovih ognjišta.

Proizvodi u vlasništvu Atlantic grupe koji se mogu naći u prodavnicama širom Srbije jesu sve vrste "Grand kafe", "Smoki", Soko-Štark, "Čipsos chips", "Krem bananica", čokolade "Najlepše želje", Soko-Štark Napolitanke, Soko-Štark "Keksi", Soko-Štark "Integrino", slane grickalice "Prima", kao i čokoladica "Sweet".

Atlantic grupa na srpsko tržište plasira i konzervirane proizvode "Argeta", proizvodi Schwartau među kojima spadaju čokoladice "Corny" i džemovi, testenine "Pasta zara" poznate kao "Del Castello", a neretko se u nekim lancima trgovine mogu pronaći i sendviči "Montana", ali i energetsko piće "Red bul". Brend "Bakina tajna" jedan je od proizvoda u vlasništvu ove hrvatske kompanije, kao i mnogobrojna pića iz asortimana "Cedevite", "Cokte", "Donat MG", "Rauch" i "Multivita". Hrvatska kompanija koja se nalazi na srpskom tržištu distribuira proizvode i u poljima farmaceutskih objekata poput proizvoda "Dietpharm", "Farmacia", hrane za bebe "Bebi", šminke i kozmetike "L Oreal", ali i proizvoda grupe "Alkaloid" (Bekutan) i "JGL".

Stručna javnost u Srbiji saglasna je sa tim da kupci u našoj zemlji moraju biti upoznati sa poreklom proizvoda i njihovim krajnjim vlasnicima.

Predsednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta smatra da građani Srbije ne znaju ko su vlasnici ovih brendova, te da je u interesu hrvatskih firmi da se što manje priča o reciprocitetu koji srpske firme imaju u Hrvatskoj u odnosu na ono što hrvatske imaju u Srbiji.

- Lično mislim da građani Srbije ne znaju ko su vlasnici tih kompanija u Srbiji. Mislim da je interes Hrvatske u tome da se ne zna da su oni vlasnici, jer su hrvatske firme svesne kakav odnos ima njihova država prema srpskim firmama, da ne postoji reciprocitet, dok hrvatske firme u Srbiji imaju sve uslove za rad, dok s druge strane, ponavljam, srpske firme nemaju mogućnost da posluju u Hrvatskoj – kaže Linta.

Analitičar Dragomir Anđelković smatra da potrošače obavezno treba upoznati sa time ko je krajnji vlasnik brandova koje kupuju.

- Građani moraju da budu upoznati sa time ko je krajnji vlasnik kompanija koje posluju na našem tržištu. Naravno, to ne treba da znači da se građani odlučuju na bojkot, ali svakako jeste stvar koju moraju da znaju i da donose sami odluke - kaže Anđelković.

Činjenica je da je Srbija potpuno otvoreno tržite za hrvatske kompanije, ali ne i Hrvatska za srpske, pa se postavlja pitanje kada će srpske firme takav tretman imati u Hrvatskoj i do koje mere ide razlika u reciprocitetu kada je u pitanju poslovanje između Srbije i Hrvatske? U cilju jasnog informisanja građana Srbije u narednom periodu ćemo istraživati koje domaće brendove su kupile hrvatske kompanije, ko su vlasnici hrvatskih kompanija koje posluju u našoj zemlji i gde zapravo ide novac građana Srbije kada kupe proizvode iza kojih stoje hrvatske kompanije.