Sombor grad sa dugom istorijom koji odiše kulturom i prelepim predelima (FOTO)
Ove godine proslavili 268 godina od sticanja statusa slobodnog i kraljevskog grada
Sombor obeležava svoj dan 17. februara. Ove godine je proslavio 268 godina od sticanja statusa slobodnog i kraljevskog grada, koji mu je u zamenu za 150.000 rajnskih forinti u zlatu, 1749. godine dodelila carica Marija Terezija, vladarka Habsburške monarhije.
Pročajte i:
Svečanoj akademiji prisustvovali su predstavnici mađarskog i hrvatskog konzulata, gosti iz bratskih i prijateljsih gradova: Kišpešte, Celja, Velesa, Baje, Mojkovca, Mohača, Pljevalja, Zvečana, Dunaujvaroša, Osijeka, Subotice, Odžaka, Apatina.
►Više fotografija pogledajte u galeriji ispod:
Oslobođenje Sombora
21. oktobra 1944. godine ulaskom jedinica Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, Sombor je oslobođen od fašističke okupacije.
Veliki pesnik naše ravnice Miroslav Mika Antić je u jednom od svojih nadahnutih zapisa možda najslikovitije opisao naš grad sledećim rečima: "Sombor je jedan od onih jakih gradova, koji su ulazili u istoriju plahovito i naglo, u paorskim čizmama - preko pijace i trgovine, u vojničkim cokulama - preko rana, medalja i grobova, u lakovanim građanskim cipelama - preko osmeha i poklonjene ruže".
Taj spoj suprotnosti se preslikao na sve segmente života i stvorio jedan multikulturalan, multietnički grad koji čini bogatstvo različitosti. Sombor je iznedrio i bio mesto života i stvaranja brojnim znamenitim ličnostima koje su obeležile ne samo život i istoriju jednog grada, već cele Srbije. Sombor i Somborci, na to su beskrajno ponosni.
Gradonačelnica Grada Sombora Dušanka Golubović je jednom upitana kako ona vidi grad Sombor u budućnosti, na šta je odgovorila da vidi ovaj grad upisan na mapi Srbije kao našu prestonicu obrazovanja, kulture, turizma, kao srpsku verziju Hajdelberga.
Postaje zvanično grad
Sombor 2007. godine dobija status grada.
Sobmbor iako nije bio sedište romantizma, mogu da se pohvale Lazom Kostićem, koji je u Somboru napisao najlepše i najromantičnije stihove srpske moderne, Milanom Konjovićem, Savom Stojkovim, Ernestom Bošnjakom, Janošem Hercegom, Veljkom Petrovićem.
U Somboru nije najstariji univerzitet u Srbiji, ali imaju Pedagoški fakultet, tradiciju obrazovanja učitelja dugu bezmalo dva i po veka.
Privreda ili turizam nisu toliko razvijeni, ali svakako imaju atraktivne lokacije raskošne prirode Gornjeg Podunavlja. Stara zdanja koja predstavljaju bisere arhitekture.
Ove godine na obeležavanju Dana Sombora na svečanoj akademiji dr Miroslavu Stojisavljeviću je dodeljena Povelja grada za dostignuća u 2016. godini.
Dan grada je i prilika za iskazivanje zahvalnosti pojedincima i institucijama za afirmaciju i promociju Sombora i podizanje ugleda grada u zenmlji i inostranstvu. Zahvalnice su dodeljene: košarkašu Nikoli Jokiću, Pedagoškom fakultetu, Gimnaziji "Veljko Petrović", pijanisti Mihajlu Zurkoviću, učeniku Gimnazije Andreju Kukuruzaru i biciklisti Veljku Stojniću.
Zahvalnice su dodeljene i somborskim kompanijama koje su se istakle u društveno odgovornom poslovanju, posebno na uređenju dečijih igrališta, sportskih terena i gradskih površina: "Fiorano", "Saputnik M", "Somborelektro", "Oris", "Signal", "Vožd", Fondaciji "Nikola Jokić i prijatelji", ZZ "Ravangrad", "Nataša–komerc", "Agriser", "Agroplus", "SBB" – PJ Sombor, Poljoprivredna stručna služba Sombor, "Boja", "Somboled", te arhitekti Milanu Stojkovu.
Pre svečane akademije, u Gradskom muzeju je otvorena izložba "Povelja slobodnog i kraljevskog grada Sombora iz 1749. godine", koju su priredili Gradski muzej i Istorijski arhiv, a otvorio ju je predsednik Skupštine grada Sombora prim. dr Zoran Parčetić.
Ova Povelja, kojom se ponosi Sombor kao grad, je jedini dokument ovakve vrste sačuvan ne samo u Vojvodini, već i ugarskom delu nekadašnje Habsburške monarhije. Ova Povelja je omogućila gradu Somboru i Somborcima da slobodno izražavaju svoju volju, da sami upravljaju svojom sudbinom, slobodno trguju i da od Sombora naprave jedan multikulturalni, multietnički i grad tolerancije.
