"Kriza medija i mediji krize" Slobodana Reljića
BEOGRAD - U Klubu - galeriji "Glasnik" danas je vrvelo od novinara svih generacija i iz raznih medija posto je na programu bilo predstavljanje knjige "Kriza medija i mediji krize" veterana novinarstva, podjednako uglednog teoretičara kao i praktičara, dr Slobodana Reljića.
O knjizi su govorili, pored autora, prof. dr Neda Todorović, recenzent i mentor autora prof. dr Slobodan Antonić i predstavnica za medije "Službenog glasnika" sa dugogodišjim novinarsko - uredničkim iskustvom Gordana Milosavljević.
Milosavljević je navela da je Reljić još pre tri godine kod istog izdavača objavio "uvertiru" za ovo kapitalno delo u vidu kratke studije "Odumiranje slobodnih medija", a sada se upustio u teorijsku i praktičnu obradu nekih od gorućih pitanja ove profesije.
Reljić, predstavila ga je Milosavljević, radi kao novinar i urednik skoro trideset godina. Novinarsku karijeru počeo je na Radio Beogradu, bio je dugogodišnji urednik NIN-a, a danas je pomoćnik glavnog urednika Večernjih novosti.
Bogato iskustvo, istakla je ona, temelj je ozbiljne analize medija kojom se Reljić bavi ne samo kao akter, već i kao istraživač savremenog novinarstva.
U ovoj knjizi nije samo data dijagnoza već je ponuđeno i rešenje kao što je odgovor na pitanje: "Zašto mediji "usred krize ogromnih razmera i globalnog značaja“ ne ispunjavaju svoju istorijsku ulogu da budu na čelu društvenih promena?"
Prof. Todorović koja je šef katedre za novinarstvo na FPN definisala je Reljićevu knjigu kao "interdisciplinarnu studiju u kojoj autor iz ugla sociologije, socijalne psihologije, istorije, kulturologije, etike, estetike, politikologije ekonomije, komunikologije traži da odgovori šta se dogodilo sa medijima u eri poznog kapitalizma gde su izgubljene težnje ka slobodi izražavanja, proklamovane na početku kapitalističke civilizacije kada su novine bile četvrti stub demokratije".
Ona je istakla da je štampa, danas jedan od najistrajnijih branilaca neodrživog status kvoa i zato "mediji krize“ više nisu sredstva informisanja građana, nego "industrija svesti“ koja radi „za“ profit moćnih društvenih grupa, a "protiv“ demokratije i građanske samosvesti.
Todorović je upozorila da će ovakvi navodno "slobodni" mediji, koji sistematski "razaraju razum kojim se orijentišemo u stvarnom svetu“, pre pogurati na površinu slepe sile, krvave obračune i haos, nego što mogu garantovati put ka realnom demokratskom rešenju".
Prof. Antonić je primetio da knjiga nije suvi naučni rad već da je pisana brilijantnim, živim novinarskim jezikom sa zanimljivim studijama slučaja što je čini zanimljivom i "čitljivom", ne samo ljudima iz istog esnafa, već i običnim, radoznalim čitaocima koji žele da proniknu u lavirint kakav je danas svet medija, gde nikoga ne zanima istina, već kako da se što bolje "prodaju" infortmacije pa makar bile lažne . On je upozorio da je danas autocenzura do te mere snažna da nije potrebno uvoditi državnu kontrolu i da je najvažnije da se imaju potrebni kontakti u krugovima vlasti umesto da se novinar potrudi da otkrije šta se zaista zbiva i da to protumači kako zahteva autentično istraživačko novinarstvo koje je na umoru.
Reljić je priznao da je u mladosti mislio da je pravo novinarstvo ogledalo stvarnosti, a da mu je sada bio cilj da opiše mehanizam koji dovodi do manipulacije medijima.