ODBIJAJU HUMANITARNU POMOĆ: Haos na makedonskoj granici, novi problemi sa migrantima! (FOTO)
Velika napetost vlada na južnoj makedonskoj granici od kako se dozvoljava prijem samo migranata koji dolaze sa ratnih područja, a svaki dan predstavlja izazov za za humanitarce koji rade na terenu.
Dodatnu tenziju su ovih dana stvorili i mnogi evropski mediji koji su otvorili pitanje koliko su sigurni i zaštićeni oni koji nude zaštitu i humanitarnu pomoć i koliko je za njih teško da se izbore sa izazovom koji se zove izbeglička kriza.
Suzana Tuneva-Paunovska, generalni sekretar Crvenog krsta je rekla da je deo migranata ovih dana često u znak protesta odbijao humanitarnu pomoć u hrani i u ćebadima, sve osim medicinske pomoći neophodne za hitne slučajeve.
Iza svakog od 188 volontera i tridesetak profesionalno angažovanih lica u Crvenom krstu, po rečima Tuneve-Paunovske, stoji profesionalna obuka kojom su pripremljeni za ovakve oblike kriznih situacija koje se menjaju svakog trenutka.
- Možda je za nas malo drugačije jer radimo pod amblemom Crvenog krsta koji predstavlja značajno ime u celom svetu, a isto tako i lica koja mi angažujemo su prošla obuku i spremna su za rad na terenu. Do sada nismo imali većih problema - rekla je Tuneva-Paunovska.
Stanje je, međutim, dodatno usložnjeno kada su stotine Marokanaca, Alžiraca i Pakistanaca koji su ekonomski migranti pokušali da pređu grčko-makedonsku granicu uklanjajući bodljikavu žicu u pokušaju da nastave svoj puta ka severnoj Evropi. Oko 1.500 migranata koji su zaglavljeni na granici posle odluke evropskih političara da se migranti "filtriraju" i da se prolaz dozvoli samo onima koji dolaze sa ratom zahvaćenih područja.
- Migranti ovih dana odbijaju svaku pomoć u hrani i ćebadi, sve osim medicinske pomoći - rekla je generalna sekretarka Crvenog krsta.
Ipak, oko 4200 osoba dnevno dobija usluge od strane volontera Crvenog krsta.
Evropski predstavnici svakodnevno šalju poruke o zajedničkom nastupu, tehničkoj i operativnoj koordinaciji za izlaženje na kraj sa migrantskom krizom pošto se ne očekuje smanjenje talasa izbeglica.
Jedna od poruka je i da treba sprovesti Evropski akcioni plan za reviziju kontrolnih mehanizama za prihvat u zejdnički evropski prostor sa svime balkanskim zemljama obuhvaćenim migrantskom krizom.
Posle Pariza je otvoreno pitanje o potrebi veće policijske i vojne koordinacije za obezbedjivanje granica duž cele migrantske rute.